Poseban prilog

Kratkoročna kriza na tržištu kapitala ponovno je odaslala poruku svim ulagačima da moraju biti spremni na rizik, posebno pri ulaganju u dioničke i uravnotežene fondove.

Prinosi dioničkih fondova na početku ove godine kreću se od -0,67 do 23,53 posto. Negativne prinosne ostvarili su fondovi koji pretežno investiraju na razvijena najčešće zapadna tržišta (Europa i SAD). Prinosi mješovitih fondova kreću se od 0,29 do 25,68 posto, obvezničkih fondova od 0,36 do 5,86 posto, a novčanih 0,54 do 1,09 posto.

Natprosječno velike prinosne ostvarili su dionički i mješoviti fondovi koji investiraju djelomično na hrvatskom tržištu, a dijelom na burzama u BiH, Srbiji, i Makedoniji. Potražnja za dionicama je velika, a to je razlog njihova rasta, pa zatim i rast vrijednosti udjela mješovitih i dioničkih fondova koji investiraju na tim tržištima.

Takvi prinosi fondova održivi su sve dok cijena većina dionica ne postigne fer vrijednost, odnosno dok tržište ne dođe u fazu koju se može smatrati stabiliziranom ili do razvijenog tržišta. U ovoj će godini prinosi biti solidni, ali skromniji u odnosu na lani, što velikim dijelom ovisi i o tržištu na koje se ulaže.

Ovaj je mjesec došlo do kratkoročne krize na tržištu kapitala, pa je ponovno odaslana poruka svim ulagačima da moraju biti spremni na rizik, posebno pri ulaganju u dioničke i uravnotežene fondove. U tim se fondovima ostvaruju najveći prinosi, ali se upravo zato u njih ne ulazi zbog kratkoročne špekulacije, nego srednjega do dugoročnog (dvije ili više godina) stvaranja prinosa.

Kad bi većina ulagača toga bila svjesna, sredstva se ne bi povlačila pri prvom padu tržišta. Iako oni kojima se dogodi pad, a riječ je o njihovu prvom takvom iskustvu, mogu to doživjeti kao signal za povlačenje novca iz fonda. Pretpostavke su da bi ulagači mogli reagirati u slučaju pada iznad 10 posto.

Važno je napomenuti da su takve oscilacije moguće, posebno na tržištu u razvoju, ali ih ne smijemo jednostavno interpretirati kao slom burze ili ‘crne dane’, jer to je nešto posve uobičajeno za tržišta u razvoju, jednako kao što su uobičajeni i mogući jako veliki i brzi skokovi. Svatko tko želi ulagati u fondove, treba biti spreman na takvu mogućnost, a svaki ulagač koji je investirao u fond prije, recimo, dvije godine, zna da se u tom razdoblju dogodilo više korekcija od kojih su neke trajale jedan do dva dana, a druge tjedan dana, ali da su se i sve dosta brzo amortizirale.

Imovina fondova je, prema Hanfinim podacima, u prva dva mjeseca porasla 3,255 milijardi kuna, na gotovo 19 milijardi kuna. S obzirom na to da je razvoj fondovske industrije tek dobio zamah i da većina ljudi još s njima nije upoznata, fond-menadžeri procjenjuju da će se imovina fondova, nastavi li se isti trend, do kraja godine udvostručiti.

Smatram da ulaganje u fondove neće više ponajprije voditi utrka za prinosima, nego da će se ono odvijati kao prirodni proces preljevanja dijela štednje iz banaka u fondove ili druge investicijske proizvode. Vjeruje se da će se i broj fondova ove godine na tržištu povećati. Član Uprave KD Investmentsa s oprezom govori o kraju godine, jer svjetska tržišta upućuju na usporavanje ekonomije, što bi moglo utjecati na dioničke dijelove tržišta. No bez obzira na to, smatra da će i ova godina biti godina dioničkih fondova.

Prva dva ovogodišnja mjeseca donijela su minuse trima dioničkim fondovima: ZB euroaktivu 1,25 posto, Prospectus Global Equityu 0,67 posto i Fimi Maximum 0,34 posto. ST Global Equity je ostvario najveći prinos, 23,5 posto, a slijedi KD Victoria s 22,18 posto, Ilirika JIE Europa s 19,47 posto te HPB dionički fond s prinosom od 18,72 posto. Slične razine prinosi imali su i uravnoteženi fondovi, no nijedan jedan u prva dva mjeseca nije imao negativan prinos. Najveći je prinos imao HPB Dynamic, 25,6 posto, zatim Aureus Balanced 21,28 posto, KD Balanced 20,61 posto te ST Balanced 20,34 posto. Svi su obveznički fondovi također bili u plusu. Najveći je imao KD Adria Bond, 5,86 posto, a slijede Fima Bond s prinosom od 2,08 posto te Erste Bond s 2,05 posto prinos. Među novčanim fondovima najuspješniji je početak godine imao Interinvest Cash s prinosom od jedan posto.

Prema podacima od kraja veljače najveću je imovinu među dioničkim fondovima imao fond PBZ Equity, 1,4 milijardi kuna, zatim fond Raiffeisen Central Europe, 1,3 milijardi kuna, dok je ZB aktiv imao imovinu vrijednu 1,2 milijarde kuna. ZB trend vodeći je prema visini imovine među uravnoteženim fondovima. U tom su fondu investitori kupili svoje uloge vrijedne dvije milijarde kuna. PBZ Global ima imovinu od 1,86 milijardi kuna, a ZB Global 1,77 milijardi kuna. Najmanje se ulaže u obvezničke fondove, pa tako nijedan nema imovinu veću od 220 milijuna kuna. Među novčanim je fondovima prema visini imovine vodeći ZB plus, čija imovina vrijedi 1,38 milijardi kuna.