Pripremite se za 30 GODINA MIROVINE iz snova

Visina potrebne uštedevine za financiranje udobnog života nakon završetka radnog vijeka ovisi o nizu elemenata. Prvi i najvažniji jest procijeniti način života u mirovini. Smatra se da u mirovini većina ljudi treba 80 posto prihoda koje je ostvarivala dok je radila.

Amerikanci to zovu ‘jajem u gnijezdu za bijeg iz utrke štakora’. U takvom doslovnom prijevodom pojmova ‘nest egg’ i ‘rat race’ teško je, međutim, dokučiti da je riječ o svima dobro poznatim i važnim životnim kategorijama: uštedevini za stare dane i zaposlenju. Zbog statistika koje pokazuju da u prosjeku živimo sve dulje i državnog mirovinskog sustava, koji isplaćuje sve manje mirovine, pitanje financiranja života u mirovini postaje sve važnije. Teško je, međutim, procijeniti koliko bi pojedincu trebalo uštedevine da od odlaska u mirovinu do kraja života ima pristojna mjesečna primanja. Odgovor na to pitanje posebno je važan optimistima koji bi željeli u mirovinu što prije, recimo već u 50. godini života. Mnogi se ne žele suočiti s cifrom potrebnom za pristojne prihode u mirovini jer je ili smatraju nedostojnom ili se nadaju da će se nekako provući s državnim mirovnom. Da to može biti opasna za bluda, uvjerili su se mnogi koji se spremaju u skoru mirovinu i ostaju šokirani njezinim iznosom od kojega bi trebali živjeti.

Procjena uštedevine potrebne za financiranje udobnog života nakon završetka radnog vijeka ovisi o nizu elemenata. Prvi i najvažniji jest procijeniti način života u mirovini. Za stil života koji uključuje mnogo besplatnih aktivnosti poput šetnji, planinarenja, obrađivanja maslina ili vrta trebat će manji mjesečni iznos nego ako ste tip potrošača koji i u mirovini želi imati novi model mobitela, putovati po svijetu i redovito mijenjati model automobila. Procjenjuje se da u mirovini većina ljudi treba 80 posto prihoda koje je ostvarivala dok je radila. Naravno, odlazak u mirovinu ne mora istodobno značiti odricanje od svakog posla. Povremeni rad ili rad sa skraćenim radnim vremenom može biti ne samo izvor zadovoljstva i recept za sretniju starost nego i izvor dodatnih prihoda. Mnogima nekretnine koje su stekli tijekom života postaju u starosti izvor prihoda od iznajmljivanja.

Treba, međutim, povući granicu i procijeniti koliko zapravo želite raditi u mirovini, razdoblju koje bi trebalo donijeti novu kvalitetu života u odnosu na radnu svakodnevnost.

Osim stila života, treba računati i da će u mirovinini neki troškovi rasti, primjerice za zdravstvenu zaštitu. Ako je u Hrvatskoj nešto klimavije od državnog mirovinskog sustava, onda je to zasigurno državni zdravstveni sustav, zbog čega se treba ozbiljno pripremiti na povećane troškove zdravstvene njegi. Također treba predvidjeti fond za izvanredne troškove.

Za okvirnu procjenu potrebnog kapitala za financijski sigurni starost treba odrediti i neke konkretne cifre poput razdoblja trajanja mirovine (odnosno koliko ‘planirate’ živjeti) i procijenjeni godišnji ili mjesečni trošak, odnosno potrebnih prihod. Jednostavna je formula da potreban godišnji prihod podijelite s 0,03 mislite li živjeti 30 i više godina, odnosno s 0,04 ako očekujete da ćete u mirovini živjeti 20 ili manje godina. Ako, primjerice, želite godišnji prihod od 120.000 kuna (10.000 kuna na mjesec) tijekom 30 godina, prema gornjoj formuli trebat će vam četiri milijuna kuna.

Kao i zaposlenima, tako i umirovljenicima trebaju redovita mjesečna primanja. U Hrvatskoj su rijetki investicijsko-štendni modeli koji omogućuju isplatu zarade ili kamata u obliku mjesečnih obroka. Neke banke nude rentnu štednju, u kojoj se kamate na oročenje isplaćuju u mjesečnim obrocima. Druga opcija je mirovinsko osiguravanje društvo, koje isplaćuje mirovine iz drugog i trećeg stupa, a u Hrvatskoj je zasad jedino Raiffeisen mirovinsko osiguravanje društvo. Uz pomoć ta dva financijska proizvoda može se izračunati koliki mora biti skupljeni kapital da bi osigurao određene mjesečne iznose. Radi razumljivosti uzeli smo kao ciljanu mirovinu 5.000 i 10.000 kuna na mjesec (675 i 1.351 euro) tijekom 30 godina.

U rentnoj štednji različite banke nude različite rokove oročenja: u Zagrebačkoj je banci najduži rok četiri godine, a u Erste& Steiermärkische banci čak 16 godina. Uz petpostotnu kamatnu stopu početna cifra treba biti 2,47 milijuna kuna da bi mjesecna kamata iznosila oko 10.000 kuna, odnosno 1,22 milijuna kuna za 5.000 kuna na mjesec. Prednost je takve štednje da glavnica ostaje nedirnuta i da država jamči za štedne uloge do 100.000 kuna. Naravno, uz manju kamatu na oročenje od, primjerice, dva posto potrebni iznosi znatno su veći (šest milijuna kuna za 10.000 kuna na mjesec i tri milijuna za 5.000 kuna na mjesec).

Želite li mirovinu dobivati preko mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD), uvjeti su nešto drukčiji. Raiffeisen MOD nudi isplatu od najmanje pet do 15 godina, odnosno doživotnu isplatu. Da bi budući umirovljenik primao gore navedene mjesečne iznose do kraja života, morao bi u Raiffeisen MOD uplatiti 1,09 milijuna kuna (za 5.000 kuna na mjesec), odnosno 2,17 milijuna kuna za 10.000 kuna na mjesec.

Privatne doživotne mirovine, inače, nisu previše popularne među korisnicima Raiffeisen MOD-a. Kao što objašnjava Biserka Žalac, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, isplata mirovina iz trećega stupa počela je 2004., a do danas je Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) počelo isplaćivati 270 takvih mirovina. Najveći broj korisnika mirovina ima ugovore o privremenoj mirovini (od pet do 15 godina), a samo ih je nekoliko zatražilo doživotnu mirovinu na temelju prikupljena novca u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

• U dobrovoljnom mirovinskom programu privremene se mirovine isplaćuju u ugovorenom razdoblju od pet (zakonski minimum) do 15 godina po izboru korisnika mirovine. Budući da je isplata tih mirovina moguća najranije s navršenih 50 godina života, svi koji žele dugotrajnu isplatu mogu ugovoriti doživotnu mirovinu. Privremena mirovina namijenjena je osobama koje žele u što kraćem vremenu koristiti svojom mirovinskom štednjom i gotovo je 99 posto dosadašnjih korisnika izabrao isplatu na pet godina – kaže Biserka Žalac.

Iako država ne jamči sigurnost uloga u MOD-u kao u bankama, Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima vrlo strogo određuje način upravljanja, vođenja, evidentiranja i izvještavanja o sredstvima pričuvane za isplatu mirovina. U slučaju da se pojavi manjak u sredstvima pričuvane za isplatu mirovine, MOD je dužan nadoknaditi manjak iz temeljnog kapitala, a u slučaju da manjak nije nadoknađen, Hanfa ima pravo oduzeti kompletan portfelj i dati ga drugom mirovinskom osiguravajućem društvu na upravljanje.

Odrediti cifru potrebnu za financijski mirnu mirovinu prvi je korak prema uspostavljanju plana kako do to iznosa doći. Postoje razne strategije i mogućnosti štednje, danas ih mnogo više nego prije: investicijski fondovi, dionice, životna osiguranja sa štednom komponentom, štednja u banci, stambenoj štedionici i dobrovoljnom mirovinskom fondu. Zlatno je pravilo štednje na dugi rok početi što ranije. U tom slučaju čak i male mjesečne uplate mogu na kraju rezultirati velikim iznosom.

• Pametnim se ulaganjem može do odlaska u mirovinu uštedjeti velik novac, i to kombinirajući ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove (prosječni godišnji prinos od pet posto), životno osiguranje (prinos od tri posto) i tek na kraju u investicijske fondove, koji su profitabilniji, ali i rizičniji. Naime, za razliku od banaka, u kojima su sredstva osigurana do iznosa od 100.000 kuna, novac uložen u investicijske fondove (za sada) nije osiguran, što teoretski pruža mogućnost potpunog gubitka uložena novca. U Hrvatskoj se još nije dogodio slučaj gašenja investicijskog fonda, ali u Americi ih svake godine propadne nekoliko, pri čemu za sobom ostavljaju klijente koji su očekivali brzu zaradu. Upravo to svatko tko se odluči ulagati u fondove mora imati na umu. Brza zarada ima i svoje naličje – još brži gubitak – kaže Iva Biondić iz investicijske tvrtke TO-ONE.

Kako doći do ciljanih iznosa koje smo gore naveli, relativno je lako izračunati, a kao pomoć mogu poslužiti online kalkulatori poput onih na internetskim stranicama www.hrportfolio.hr ili www.moje-financije.net. Za prikupljanje 2,47 milijuna kuna, koliko je potrebno za rentu od 10.000 kuna, potrebno je tijekom 20 godina ulagati mjesečno po 3.539 kuna, uz prosječni godišnji prinos od 10 posto. Za upola manju mjesečnu mirovinu, odnosno kapital od 1,22 milijuna kuna treba mjesečno uplaćivati 1.699 kuna. Naravno, potrebni iznosi mjesečne štednje mijenjaju se ako se skraćuje rok ili povećava prosječni prinos. Za 2,47 milijuna kuna na rok od 10 godina treba se uplaćivati 6.104 kune na mjesec. Ako je, pak, prinos 15 posto, tijekom 20 godina za isti se konačni iznos treba uplaćivati 1.883 kune na mjesec. Rizik propasti fonda u koji se ulaže nije jedini.

• Najveći neprijatelj dugogodišnjeg ulaganja nije rizik, nego inflacija. Naime, budući da pričamo o 10 do 40 godina ulaganja (do mirovine stjecanje kapitala, u mirovini trošenje stečenoga kapitala), a uzimajući u obzir složeni kamatni račun, godišnja inflacija od tri posto u razdoblju od 30 godina ‘pojede’ priličan iznos (primjerice, 100 novčanih jedinica danas, uz inflaciju od tri posto tijekom 30 godina, vrijedi 242). Dakle, naizgled je uštedeni iznos veći, ali kupovna moć ostala je jednaka. Stoga, prvi je zadatak dugoročnog ulaganja pobjeda nad inflacijom, upozoravaju u PBZ Investu. Dakle, pri štednji treba paziti da će konačna uštedena svota za 10 godina (uz inflaciju od tri posto) vrijediti 34 posto manje, a za 20 čak 80 posto manje nego danas.