Popunjena. Što zrakoplovima koji dolaze, što onima koji na našem aerodromu imaju zakupljen prostor za držanje zrakoplova – najavljuje Matković.
Pleso se mora uskladiti, rekonstruirati i profilirati, a jedan od prvih zadataka Uprave je preustroj kadrova. Do ulaska u EU Pleso mora prilagoditi svoje poslovanje europskom okruženju, što znači da će se neki dijelovi trenutnog core biznisa ZL-a naći pod koncesijama novih tvrtki. Najprije će se pod koncesijom putem natječaja naći ‘handeling’, odnosno otprema i prihvat putnika. ZL je i jedini aerodrom u Hrvatskoj koji u vlasništvu ima dvije tvrtke kćeri, ZL Trgovište i ZL Ugostiteljstvo. Ti segmenti poslovanja također neće više biti u funkciji ZL d.o.o.-a.
Takav način poslovanja neposredno će utjecati na kompanije koje će imati mogućnost odabira usluga između dva koncesionara.
- Zračna će se luka u budućnosti brinuti o infrastrukturi i postavljanju uvjeta za upravljanje infrastrukturom te najmorn koncesija za koje će primati određenu naknadu. To će ujedno biti i budući prihod ZL-a. U tranzicijskom smo periodu i napraviti ćemo sve da radnici ne ostanu bez radnih mjesta. Zaposlenici će i dalje biti u funkciji prometa ZL-a, ali ne nužno u sklopu ZL d.o.o.-a.
Iako je cargo promet u ozbiljnom porastu, još nije stavio u funkciju evidentne razvojne potencijale pa nije spreman za koncesijski natječaj dok mu se ne poveća dodana vrijednost. Prvi korak u toj namjeri bit će proširenje i modernizacija kapaciteta, a Uprava je u tu svrhu s MORH-om dogovorila proširenje terena na dio vojnih baza na aerodromu.
- Osim putničkog prometa, Pleso bilježi i ozbiljan rast cargo prometa. Cargo je odvojena priča, no da bismo ‘uglazbili’ sve interese, potrebno je riješiti pitanje Master plana i dokumentacije. Imali smo ozbiljne razgovore o budućem preotvaranju centra koji bi se trebao nalaziti u proširenju današnjega Ranžirnoga kolodvora, a u sklopu cijelog sustava funkcionirat će i novi avionski cargo centar. Trenutačno smo u pregovorima s velikim cargo sustavima iz Njemačke i SAD-a – dodaje Matković. Iako ne želi još javno izlaziti s konkretnim imenima, potvrdio je da se ne radi o američkoj tvrtki DynCorp, koja je nedavno odustala od gradnje beogradskoga cargo terminala radi financijskih problema.
Oscilacije u cargo prometu