Sponzorstvom do obveznika PDV-a

Donacije do dva posto ukupnog prihoda smanjuju poreznu osnovicu darovatelja, ali sponzorstvo za koje je učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora neće se smatrati porezno dopustivom donacijom.

Prihodi koje neprofitna organizacija ostvari od reklamiranja ulaze u godišnji iznos na temelju kojega ta organizacija ulazi u sustav PDV-a (od 85.000 kuna nadalje), osim u slučaju ako je riječ o oslobodjenima PDV-a (primjerice zdravstvene, obrazovne i dr. ustanove). Zbog toga neprofitnim organizacijama često nije svejedno primaju li određenu novčanu potporu kao donaciju ili kao sponzorstvo na temelju kojeg isporučuju reklamnu uslugu.

Unatoč preciznoj poreznoj definiciji koja razlikuje donaciju i sponzorstvo, u praksi je katkad teško razlučiti je li u konkretnom slučaju riječ o sponzorstvu ili samo o javnoj objavi naziva i imena donatora koji su pomogli održavanju neke sportske ili kulturne manifestacije, financiranje nekog umjetničkog programa ili razvoj određene općekorisne aktivnosti. Stoga se prema ukupnim okolnostima ocjenjuje je li neprofitna organizacija za priljene iznose isporučila uslugu reklame ili je riječ o donaciji bez protuusluge.

Donacije u novcu moraju biti uplaćene sa žiroračuna darovatelja na žiroračun neprofitne organizacije. S izravnim uplatom donacija na žiroračun neprofitne organizacije izjednačene su situacije kada trgovačko društvo umjesto uplate novčanog iznosa sportskoj udruzi na temelju ugovora o cesiji ili na temelju asignacije plati neku novčanu obvezu te organizacije. No, i u tom slučaju novčani iznosi moraju biti doznačeni na žiroračun poslovnog subjekta kojem se u ime i za račun neprofitne organizacije podmiruju novčane obveze.

Pravna osnova darovanja može biti jednostrana odluka ovlaštene osobe trgovačkog društva ili ugovor između darovatelja i neprofitne organizacije. Donacije do dva posto ukupnog prihoda smanjuju poreznu osnovicu kod poreznih obveznika koji ostvaruju dobit u poslovanju. Obveznici poreza na dobit koji posluju s gubitkom također mogu davati donacije neprofitnim organizacijama, ali bez utjecaja na visinu poreznoga gubitka. Kod poreznih obveznika koji posluju s gubitkom donacije se ne uključuju u iznos poreznoga gubitka.

Fizičke osobe obveznici poreza na dohodak također mogu smatrati osnovicu za oporezivanje prema osnovi darovanja za neprofitne namjene do dva posto primitaka ostvarenih u prethodnoj godini. Na temelju prijavljenih suglasnosti nadležnog ministarstva o financiranju posebnih programa smanjenje osnovice poreza na dohodak dopušteno je za ukupno darovane iznose.

Ta olakšica propisana je kao dio osobnog odbitka poreznog obveznika, čime je onemogućeno da se poreznim olakšicom koriste fizičke osobe koje ostvaruju gubitak (u sustavu poreza na dohodak porezni je gubitak dopušten samo kod dohotka od samostalne djelatnosti za koju se vode propisane poslovne knjige).

Uvećanje osobnog odbitka i na taj način smanjenje porezne osnovice kod obveznika poreza na dohodak za iznose uplaćenih donacija ustanovama i neprofitnim udrugama uvjetovano je podnesenom prijavom poreza na dohodak za prethodnu godinu i ostvaruje se isključivo obveznim ili dobrovoljnim podnošenjem prijave poreza na dohodak za go-

Porezni propisi ne uređuju mogućnost davanja neoporezivih donacija fizičkim osobama, osim dviju iznimaka – za samostalne umjetnike i za sportaše. Samostalnim se umjetnicima donacija do 20.000 kuna na godinu ne uključuje u ostvarene primitke, a za sportaše je propisano da se nagrada za sportska ostvarenja do 20.000 kuna ne smatra oporezivim primitkom.

Zbog činjenice da porezni propisi ne poznavaju neoporezive donacije fizičkim osobama (osim prethodno navedenih iznimaka), isplatitelj donacije mora voditi računa o tome koju vrstu dohotka ostvaruje ta fizička osoba jer možda ima obvezu obračunati propisana javna davanja istodobno s uplatom donacije na žiroračun sportaša, umjetnika ili druge fizičke osobe.

Ako se donacija daje fizičkoj osobi koja je obveznik poreza na dohodak i vodi poslovne knjige, doznačuje se na žiroračun bez obveze obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak.

Na donaciju fizičkoj osobi mirovinski i zdravstveno osigurana prema osnovi djelatnosti za koju prima donatorska sredstva, nego prema nekoj drugoj osnovi (npr. osnovi radnog odnosa), iznos danih donacija u poreznom je smislu izjednačen s isplatom drugoga dohotka i podliježe plaćanju obveznih doprinosa i poreza na dohodak prema stopi od 25 posto i možebitnog prireza.

Umjesto u novcu donacije se mogu davati u obliku isporuke dobara ili usluga, bilo da je riječ o vlastitim proizvodima ili o proizvodima i uslugama koje su nabavili na tržištu. Ako je isporučitelj dobara i usluga obveznik PDV-a, njihova je isporuka oporeziva porezom na dodanu vrijednost prema propisanoj stopi. Na primjer, ako trgovačko društvo sportskom klubu daruje voće sokove ili trenirke, takva je isporuka oporeziva PDV-om prema stopi od 22 posto; ako daruje usluge smještaja i punog pensiona za članove kluba koji se pripremaju za natjecanje, takva je isporuka oporeziva stopom PDV-a od 10 posto, a ako invalidnim sportašima daruje ortopedska pomagala, riječ je o isporuci na koju se ne plaća PDV.

Isporučitelj će obračunati PDV i ako je riječ o usluzi za koju je propisano mjesto oporezivanja u tuzemstvu. Na primjer, ako autobusni prijevoznik kulturnoj ustanovi daruje uslugu prijevoza glazbenika na relaciji u tuzemstvu, na uslugu će zaračunati PDV prema stopi do 22 posto. Ali, ako prijevoznik daruje uslugu prijevoza u inozemstvu, riječ je o isporuci usluge koja se ne oporezuje u tuzemstvu i isporučitelj ne zaračunava porez na dodanu vrijednost. U kombinaciji kad je dio relacije u zemlji, a dio u inozemstvu, obveza za PDV obračunava se samo na dio donacije koji se odnosi na uslugu prijevoza izvršenu na relaciji u tuzemstvu.