Buduću Zadružnu banku i njihovo će se poslovanje pomno analizirati.
Nova bi Zadružna banka, dakako, imala i širi opseg poslovanja. Naime, mogla bi obavljati i platni promet, ne bi imala ograničenja u mjenjačkim poslovima, mogla bi prikupljati štednju, kreditirati zadrugare te bi, što im je posebno važno, imala osiguranu štednju (odnosno depozitna sredstva klijenata) kao što je to, inače, slučaj i u svim poslovnim bankama.
Poznavatelji stanja ističu da je to ujedno prilika da se stvore i štedne banke s domaćim kapitalom u vlasništvu malih dioničara kojima neće biti jedini cilj ostvarivanje profita, nego povoljniji uvjeti financiranja, vođenja poslovnih računa zadrugara, lakši i brži pristup kreditima te povoljniji uvjeti štednje.
Trenutačno su u Hrvatskoj ostale aktivne još 104 štedno-kreditne zadruge (prije pet-šest godina bile su čak 402). Sve raspolažu aktivom od samo 1,8 milijardi kuna, dok su ukupne pričuve za sanaciju, odnosno za sumnjiva i sporna potraživanja dosegla tek 13 milijuna kuna. U tim je zadrugama, kažu, zapošleno oko 660 ljudi.
Prema prvim procjenama od postojećih štedno-kreditnih zadruga moglo bi nastati ukupno najviše desetak štednih banaka, dok bi se ostale trebale preoblikovati u kreditne unije, a jedan dio (možda, čak i svaka treća) otišao bi u likvidaciju.
