U Danskoj se 90 posto kredita nudi s fiksnom kamatom, Njemačkoj 88 posto, a Francuskoj 94 posto, dok su stambeni krediti u hrvatskim bankama u pravilu s promjenjivom kamatom.
Dolaskom u banku u, primjerice, Danskoj ponuđit će se vam se stambeni kredit s fiksnom kamatnom stopom i ona će biti na razini od četiri posto, dakle gotovo jednako kao kod nas, no ako želite kredit s promjenjivom kamatnom stopom, bit će upola manja. Gleda li se tog stajališta, kamate na stambene kredite u domaćim su bankama veće nego u inozemnim jer se kod nas nude s promjenjivom kamatom, a vani gotovo isključivo krediti s fiksnom kamatnom stopom. A nude li se s promjenjivom kamatom, ona je manja zbog rizika koji nosi takva kamata. U Danskoj se, primjerice, 90 posto kredita nudi s fiksnom kamatom, Njemačkoj 88 posto, a Francuskoj čak 94 posto.
Druga je zanimljivost da u domaćim bankama obilježja kamatne stope ne prepoznaje rizična aktiva u smislu izračuna adekvatnosti kapitala, zatim je li klijent ušao u kredit s jamcima ili ne, te s udjelom ili bez njega – kaže direktor direkcije za ekonomsku analizu i istraživanja Hrvatske poštanske banke Mladen Mirko Tepuš.
Nadalje, na našem je tržištu stambenih kredita zanimljivo i to da, ako ne možete otplaćivati stambeni kredit, možete prodati taj stan, jer cijena nekretnina stalno raste, a u nekim slučajevima može se i dodatno zaraditi.
Problem će nastati kad cijene nekretnina počnu padati – upozorava Tepuš.
Upravo je zato HNB nedavno preporučio bankama da omjer višine kredita u odnosu na procijenjenu vrijednost nekretnine bude 1 : 1,30, a ne 1 : 1, koji banke danas uzimaju u obzir pri odobravanju kredita.
Banke se danas pri odobravanju stambenih kredita umjesto jamaca koriste drugim oblicima osiguranja, poput uplate u životno osiguranje ili investicijske fondove, koji se brzo pune, i to djelomice zbog velike potražnje stambenih kredita. U inozemstvu nema vezanih proizvoda pri odobravanju stambenih kredita.
Naime, nije isključeno da to banka ponudi klijentu kao izbor, ali neće ga platiti iz kredita – kaže Tepuš i nastavlja: – U stranim bankama potrebno je, pak, imati neki depozit od, primjerice, 20 posto da bi se dobio kredit, dok kod nas i to prestaje biti potreba. U Hrvatskoj pojedinci teško mogu pravilno upravljati svojim novcem.
Zbog HNB-ovih mjera nad poslovnim bankama gospodarstvo se sve više izravno zadužuje izvan granica, a domaće banke orijentiraju se na stanovništvo. U ponudi prednjači stambeni krediti, čiji trend rasta prema prognozama neće uskoro usporiti. Na kraju prošle godine visina stambenih kredita u Hrvatskoj bila je 37,9 milijardi kuna, što je 15-ak posto BDP-a. U odnosu na godinu prije, stambeni su se krediti povećali za 36,3 posto.
Velik dio banaka najavio je prošle godine da će stambeni krediti biti njihovi strateški proizvodi i da će upravo oni biti najveći pokretač konkurencije među bankama. Ta je konkurencija djelomice dobila i drugu dimenziju nakon što je Splitska banka povećala kamate i najave Privredne banke o povećanju kamata na stambene kredite u švicarskim francima. S druge strane, konkurencija je ojačana i uvođenjem kunskih kredita, a njih od ovoga mjeseca nude dvije vodeće domaće banke – Zaba i PBZ.
Kad je riječ o povećanju kamata, većina banaka za sada je suzdržana, ali ne isključuju tu mogućnost tijekom ove godine, što najviše ovisi o zbivanjima na vanjskim tržištima uz dodatno moguće zaoštravanje HNB-ovih mjera. U Raiffeisen banci ipak smatraju da bi povećanje moglo prije pogoditi potrošačke kredite jer je njihov rast sporiji od stambenih kredita. Ipak, nekim bankama ti krediti nisu najjači ciljani proizvod, i to zato što su oni i najjeftiniji. To nam je u nedavnom intervjuu potvrdio i predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische banke Petar Radaković.
Većini, pak, drugih vodećih banaka stambeni su krediti prioritet zato što i nadalje vlada najveća potražnja za njima.
Udjel stambenih kredita u ukupnim kreditima u Hypo Alpe-Adria-Banci je 72 posto. Najveći udjel u stambenom kreditiranju pri pada vodećoj Zagrebačkoj banci, a u njoj se više od polovice kreditnog portfelja odnosi upravo na te kredite. Lani je u Zabi odobreno 52 posto više stambenih kredita nego godinu prije, a isti trend očekuje se i ove godine zbog i dalje velike potražnje za tim kreditima.
Od ove godine banka nudi stambene kunske kredite s eskontnom kamatnom stopom od 5,59 posto za mlade, odnosno šest posto za ostale klijente. Može se odobriti kredit do 1,850.000 kuna, a najdulji je rok 30 godina.
Kad je nekretnina jedini instrument osiguranja, pokriće kredita mora biti 125 posto. U suprotnome je taj omjer 1 : 1. Zagrebačka banka jedina na tržištu nudi moratorij u otplati kredita tijekom rodijskog dopusta ili služenja civilnoga/vojnog roka. Privredna banka ima udjel stambenih kredita 42,3 posto i najvažniji je kreditni proizvod. Trenutačni je njihov udjel na tržištu stambenih kredita 17,15 posto. U toj se banci eskontna kamatna stopa za kredite u eurima kreće od 5,69 posto za mlade do 6,06 posto za ostale klijente. U švicarskim francima EKS je 4,27 posto za mlade, a za ostale 4,90 posto. Za kunske stambene kredite ta je kamata 5,69 posto, odnosno 6,06 posto. Od pogodnosti PBZ nudi poček otplate kredita, poticajne kamate za mlade, 20 posto od iznosa kredita u svrhu stambene namjene.
Konkurencija u stambenim kreditima uočava se, primjerice, u raznim ponudama koje banke daju kod tih kredita. U Zabi je to Dom po mom, u kojem nije potrebno imati status klijenta banke.
Raiffeisen banka na tržištu je poznata po svojim Flexi stambenim kreditima koji omogućavaju izbor visine anuiteta tijekom prvih pet godina otplate.