Vrijeme do ulaska u EU treba iskoristiti za usavršavanje kadra i osvremenjivanje transporta

Božidar Kalmeta: Vrijeme do ulaska u EU treba iskoristiti za usavršavanje kadra i osvremenjivanje transporta.

Na koji će se način regulirati sporne dozvole za Austriju i Italiju, kojih trenutačno nema dovoljno, do ulaska Hrvatske u EU? – Austrijske dozvole spadaju u kategoriju kritičnih dozvola i njih dodjeljuje ministerstvo, a ima ih 47 tisuća, uz povećanje broja CEMT dozvola koje vrijede na teritoriju Austrije za 50 posto u odnosu na 2006. godinu, pa stoga ne očekujemo nikakve teškoće u cestovnom prijevozu tereta do ulaska Hrvatske u EU. Kontingent od 37 tisuća talijanskih dozvola uz mogućnost povećanja za kombinirani prijevoz kopno/more, čiju raspodjelu obavljaju komore te povećanje za 100 CEMT dozvola u 2007. godini koje vrijede na teritoriju Italije, jamstvo je da se ne očekuju teškoće u obavljanju cestovnog prijevoza tereta do ulaska Hrvatske u EU.

Na koji način Hrvatska može riješiti pitanje kabotaže i konkurencije prijevoznika iz Slovenije i BiH? Ima li naznaka da se hrvatskim prijevoznicima smanje fiksni troškovi kako bi se postigla konkurentnost na domaćem i europskom tržištu? – Upravo ovih dana imao sam sastanak s prijevoznikima u BiH te smo se dogovorili da ćemo zajednički raditi na stvaranju boljih uvjeta njihova poslovanja, a osobito podizanje konkurentnosti hrvatskih cestovnih prijevoznika. Naše ministerstvo dalo je Prometnom fakultetu izraditi analizu tržišta cestovnog prijevoza u Hrvatskoj, koja je ujedno podloga za javnu raspravu i pomoći će pri izradi nacrta prijedloga pregovaračkog stajališta Republike Hrvatske za poglavlje 14. Prometna politika. Analiza je pokazala da u Hrvatskoj danas ima 4.405 licenciranih prijevoznika, od čega su 10.283 licence za vozila u međunarodnom prometu, iz čega proizlazi da na svakog prijevozniku otpada manje od 2,5 vozila. S takvim stanjem voznog parka ne možemo govoriti o ozbiljnom nastupu na tržištu EU, a rješenje je u povećanju prijevoznika, što može biti vrlo efikasno jer se veliki poslovi daju velikim prijevoznicima. Posebice je vidljiv problem niške konkurencnosti hrvatskih cestovnih prijevoznika, s obzirom na više troškove poslovanja, i to od 20 do 50 posto u odnosu na konkurenciju iz susjednih zemalja. Logično je da prijevoznici traže korekciju politike cijena cestarine, naknada za županijske ceste i premija osiguranja kako bi postali konkurentniji. Također, postojeći vozni park treba sustavno obnavljati radi dostizanja visokih ekoloških zahtjeva, jer upravo vrijeme do pristupanja EU treba iskoristiti za usavršavanje vozaka i osvremenjivanje tehnologija prijevoznih transportnih procesa.

U kojoj mjeri Ministarstvo surađuje s prijevoznikom strukom i kada bi trebao biti osnovan najavljeni Savjet za prijevoz unutar ministarstva? – Suradnja između ministarstva i prijevoznika odvija se preko udruga prijevoznika Gospodarske i Obrtničke komore te interesnog udruženja. Pripremljena je odluka o imenovanju Savjeta za cestovni prijevoz pri Ministarstvu, čiji su članovi predstavnici prijevoznika i ostali stručnjaci iz područja cestovnog prijevoza, trgovačkih društava (HC, HAC), Sindikata prometa i veza, kao i Fakulteta prometnih znanosti te djelatnika Ministarstva radi još bolje i učinkovitije suradnje.

Američki ulagači odustali su od ulaganja u beogradski aerodrom. Misliš li da se otvorila mogućnost za njihovo ulaganje u budući putnički terminal na Plesu i što ta investicija može značiti za budući preotvarni centar u blizini zračne luke? – Zračna luka Zagreb većim će dijelom financirati budući putnički terminal iz prihoda ostvarenih u tekućem poslovanju i putem kredita, a drugim dijelom sredstvima Vlade i Grada Zagreba, ovisno o njihovu udjelu u vlasništvu. Najvažnije je da je sprema cjelokupna dokumentacija kako bismo uskoro mogli krenuti s projektom koji Zagreb kao glavni grad i regionalno čvorište ovog dijela Europe zasigurno treba.

Možete li ukratko iznijeti svoje mišljenje o Strategiji prometnog razvitka RH? – U posljednjih sedam godina od njezina donošenja, ispunjeni su brojni ciljevi zacrtani Strategijom, budući da je sagrađeno njih 80 posto predviđenih. Razvoj prometa usmjerili smo na kvalitetnije međusobno povezivanje regija, posebice jadranskog područja s unutrašnjim zemljem te s Europom na linijama paneuropskih koridora. U ovom mandatu Vlade veći naglasak stavlja se na pojačano održavanje cesta uz nastavak gradnje autocesta na svim ključnim pravcima. Vodili smo se mišlju da prioritet imaju pravci u funkciji većega gospodarskoga korištenja hrvatskih luka, a posebnu smo pozornost usmjerili na jačanje pomorstva. Upravo je u tijeku veliki investicijski ciklus u svih šest državnih luka, a nismo zapostavili niti županijske luke, kojih smo u posljednje tri godine čak 52 sagradili i rekonstruirali. Trenutačno trebamo sve napore usmjeriti na ekološki prihvatljivije prometne mogućnosti, kao što su željeznice i plovni putovi jer, kao što sam naglasio, mreža autocesta uskoro će biti završena.