Be CROative je projekt Hrvatske gospodarske komore vrijedan četiri milijuna kuna kojim se u zemljama Europske unije promoviraju najkvalitetniji hrvatski proizvodi i izumi.
Više od dvije stotine hrvatskih brendova, nositelja znakova ‘Izvorno hrvatsko’ i ‘Hrvatska kvaliteta’, nakon deset godina otkada je prvi put pokrenuta akcija Kupujmo hrvatsko pod upravljačkom palicom Hrvatske gospodarske komore, krenuli su potkraj veljače na europsku turneju. Pod novom krilaticom ‘Be CROative’, koja je zapravo tek europskom duhu prilagođena poznata krilatica ‘Kupujmo hrvatsko’, HGK je održao dvije izložbe hrvatskih brendova, u Münchenu i Lisabonu, a putujući štand Komore, zamišljen i konstruiran kao zlatarnica s vitrinama u kojima se nalaze dragulji, trebao bi uskoro posjetiti i Bruxelles. Od 1997., kad je krenuo Projekt vizualnog označavanja proizvoda, Komora bila je jedna od prvih koji su se bavili promocijom hrvatskih proizvoda na tržištu Europske unije. Od tada, HGK je održao mnogo izložbi i promocijskih akcija, a Be CROative je jedna od najvećih.
Jedan od ciljeva projekta Be CROative jest i povećanje interesa hrvatskih tvrtki da kandidiraju svoje proizvode za dodjelu tih prestižnih znakova. Tom se izložbom primjetno povećao interes za dobivanje znakova koje dodjeljuje Komora, što je također jedan od dokaza njezina uspjeha.
Projekt Be CROative potaknut je željom da se proizvodi nosioci tih znakova predstave i izvan granica svoje domovine kako bi potvrdili svoju prepoznatljivost na stranim tržištima.
Upravo zbog svojega zanimljivoga vizualnog koncepta izložba je uspjela pobuditi zanimanje, pa su mnogi posjetitelji poželjeli kupiti predstavljene proizvode. Njihovi proizvođači su, pak, s druge strane, bili iznimno zadovoljni razinom promocije, koja je uključivala ne samo izložbeni segment, već i predstavljanje putem kataloga i ostalih promotivnih materijala koji su se dijelili na sajmu. Biti dijelom tog izabranog društva vrhunskih hrvatskih proizvoda predstavljenih u luksuznim vitrinama na izložbi Be CROative mnogi su prepoznali kao dobar motiv da se u budućnosti priđuže tom projektu.
Nakon izložbi, prvo u Njemačkoj i zatim u Portugalu, uočene su i prve razlike u prihvaćanju hrvatskih brendova među potrošačima u dvije europske zemlje.
Dok je Nijemcima Hrvatska već dobro poznato tržište, Portugali nisu toliko upoznati s hrvatskom kulturom i proizvodima, a i robna razmjena zemalja je vrlo slaba. Stoga je izložba u Lisabonu bila korak u približavanju gospodarstvu Portugala i otvaranju mogućnosti za buduću suradnju.