Nacionalno brendiranje vruće je i vrlo, vrlo osjetljivo područje, jer države su vrlo složeni organizmi. Globalizacija, pak, znači da se i države međusobno nadmeću za pozornost i povjerenje ulagača, turista, potrošača, donatora, useljenika, medija, pa i vlada drugih država. Zbog svega je toga moćan i pozitivan nacionalni brend danas iznimno važna konkurentska prednost. Budući da je marketing vrlo dinamično područje, i u brendiranju država brzo se mijenjaju trendovi i načini prezentacije.
Što je ‘in’ ove godine u brendiranju država? Mnoge zemlje stavljaju naglasak na privlačenje ulagača. Svjesne su da bez stranih ulaganja nema povećanja rasta gospodarstva i zaposlenosti.
U brendiranju se nastoji stvoriti snažna sinergija između brenda države i nacionalnih proizvođača, a u međunarodnoj promidžbi povezati promociju kompanija, proizvoda i države kako bi se jednim potezom, na korist sviju, promovirala i država i proizvodi iz te zemlje. U tome prednjače Japan s porukom ‘Japan je vaš pogled na sutra’ i Južna Koreja, koja poručuje da je ‘Novo industrijsko središte Azije’. Slijedi Brazil, koji se, kao i JAR, želi predstaviti kao važno industrijsko i poslovno središte, zatim Turska, koja promovira svoj bankarski sektor, Katar poručuje ‘Pažljivim ulaganjem od 130 milijardi dolara Katar je spreman za biznis’…
U takvom načinu promocije ključnu ulogu imaju agencije za promicanje ulaganja, iz kojih stoje vlade i koje ulažu mnogo napora, novca i vremena da bi privukle ulagače. Pritom se uvelike rabi internet, snimaju promotivni filmovi i reklame najviših standarda i produkcije. Sve zahtjevniji potrošači provode mnogo vremena uz internet i TV ekrane.
Uredi agencija za promicanje ulaganja niču po najvećim svjetskim gospodarskim središtima. Podržavaju ih nacionalne kompanije, koje su obično i same svjetski ili lokalni brendovi. Pritom se ne štedi na oglašavanju u vodećim svjetskim medijima, korištenju usluga najpoznatijih marketinških gurua i moćnih svjetskih agencija za odnose s javnošću. Promocija gospodarstva sve je snažnija, a zakup medijskog prostora za takvu vrstu promocije je u porastu.
Marketinške inventivnosti ne nedostaje. Upotrebljava se i miješa sve što je najvrednije u nekoj zemlji, primjerice, književnici nobelovci i poznati slikari s inovacijama i biznisom, kao u slučaju sofisticirane promocije irske Vladine agencije za promicanje izvoza, a sve s osnovnom porukom ‘Irška, znanje je u našoj prirodi’. Nadalje, aludira se na lokacijske prednosti kao u slučaju Poljske, koja se predstavlja kao ‘Serce Europe’ i koja je već počela promociju svjetske izložbe EXPO 2012. šaljući poruku o svojoj ‘kulturi ležernosti u svjetskoj ekonomiji’ pozivajući na ‘susret u Varšavi’ kako bi se ‘potražili odgovori na izazove budućnosti’. U sloganima su riječi ‘sutra’ i ‘budućnost’ vrlo česte.
Vrlo agresivno su u promociju krenule i zemlje iz našeg okruženja. Primjerice, Makedonija s britkim sloganom ‘Uložite u Makedoniju! Novi poslovni raj u Europi’. Lani je, pak, Srbija, odnosno tamošnja ministarstva ekonomskih odnosa te trgovine, turizma i usluga, u stranom tisku objavila javni poziv za savjetničke usluge i savjetnika za razvoj brendiranja te promotivnu strategiju zemlje. Veliku pozornost u promociji posvećuje američkom tržištu.
Vodeće svjetske kompanije u osvajanju novih tržišta u zemljama u razvoju ili, pak, u ‘dvorištu svojih konkurenata’ nastoje se u svojem brendiranju maksimalno okrenuti lokalnim potrošačima i javnosti te im se tako uvući pod kožu.
Zanimljiv je primjer japanske Toyote, koja nastoji povećati svoj udjel i postati najveći proizvođač automobila u SAD-u igrajući na lokalne sentimente. Vještom kombinacijom marketinga, odnosa s javnošću i lobiranja tvrtka je napravila izvanredan posao tijekom posljednjih 20 godina nastojeći se u SAD-u prikazati kao američka, a ne japanska kompanija. S druge strane, europske kompanije i banke u svojoj promociji rado ističu podrijetlo – EU. Sve su to veliki izazovi i za hrvatske kompanije koje se šire na stranim tržištima. Kako osvojiti tamošnje potrošače, osigurati dovoljno sredstava za lobiranje, PR i marketing, biti konkurentan…?
I ove godine u trendu je etničko, originalno i egzotično: Indija, zemlje i gradovi jugoistočne Azije, poput Singapura, Novog Zelanda… Dobro idu i ‘zelene’ države-brendovi šaljući poruke o netaknutoj prirodi i čistom okolišu. Zanimljiv je primjer Kanade, koja je upravo na tome postala snažan brend, premda nema mnogo poznatih izvoznih proizvoda. Važan dio njene prepoznatljivosti nesumnjivo je vezan uz percepciju ljudi o toj zemlji. Poput Švedske, Švicarske i Novog Zelanda, jedna od osnovnih kvaliteta brenda Kanade jest čistoća, i to ne samo okoliša. Anketirani ispitanici drže da se ta čistoća proteže i na moralnu i političku sferu Kanade. Prepoznatljivost švicarskog brenda je, također, povezana s čistoćom, ali i integritetom, povjerenjem i kompetencijom.
Za vlade je važno znati kako njihove zemlje, prirodne ljepote, ljude i proizvode percipiraju u svjetskoj javnosti. Sve to utječe na imidž državnoga brenda. On je, pak, ukupnost percepcija o zemlji i njenim stanovnicima i obično se mjeri prema šest područja: turizmu, ljudima, kulturi i naslijeđu, izvozu, upravljanju te ulaganjima i useljavanju. Danas, čini se, pri odlasku na odmor u neku zemlju ili pri ulaganju valja pratiti i indeks njezina brenda te plasman na listi nacionalnih brendova.