Najava Fonda rizičnog kapitala

Ministarstvo gospodarstva ovog je tjedna uputilo poziv na suradnju domaćim bankama i županijama za sudjelovanje u novom projektu razvoja poduzetnika – Mikrokreditiranje. U tu svrhu ministarstvo je ove godine izdvojilo milijun kuna, namijenjenih subvencioniranju kamata. Dodatnih šest milijuna kuna osigurano je za depozitna sredstva za izdavanje jamstava kako bi se odobrili krediti, a kroz projekt Regionalni jamstveni instrumenti. Banke još nisu primile poziv na suradnju od ministarstva, ali sve vodeće banke izjasnile su se da će sudjelovati u tom novom projektu.

• S obzirom na to da iskustva pokazuju kako je malim poduzetnicima, posebno početnicima, teško doći do bankarskog kredita, jer banke često ne prepoznaju program poduzetnika, odlučili smo veći dio posla prebaciti na lokalne jedinice koje bi birale projekte i u drugoj fazi zajedno s državom davale jamstva za kredite – kaže pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Bračić.

Procjenu programa poduzetnika ocjenjivala bi županija, koja zbog poznavanja poduzetnika na njihovu području može lakše prepoznati kome i u koje svrhe novac može odobriti. Dakle, poduzetnik se više ne bi morao brinuti o opširnom opisu projekta, nego u najkraćoj verziji iznositi poslovni plan. No, s obzirom na to da je ocjena projekta od strane županije za banku i određeni rizik, jamstvo za kredit davale bi županija i država. Za nove poduzetnike to bi jamstvo bilo u vrijednosti 80 posto kredita, a za etablirane na tržištu do 60 posto. Kamata bi za kredite kroz program Mikrokreditiranja bila 7 posto, no u konačnici bi za poduzetnika iznosila najviše 5 posto. Zato što će s jedan poštornim bodom kamatu subvencionirati država, u istoj vrijednosti ili većoj, kamatu će subvencionirati županija. Vršina kredita koja će se odobravati kroz taj projekt kretat će se od 35.000 do 200.000 kuna, a na rok do pet godina.

• Smatramo da će se ove godine odobriti oko 100 milijuna kuna kredita, a za to će otprilike upravo biti dostatnih milijun kuna ministarstva za subvencioniranje kamata. Sredstva će biti namijenjena kupnji, gradnji, uređenju ili proširenju gospodarskog objekta, zatim nabavi opreme ili pojedinih dijelova opreme te za trajna obrtna sredstva.

• Upravo je važna namjena kredita za trajna obrtna sredstva, jer dosad često odobrena sredstva poduzetniku početniku nisu bila dostatna za pokretanje proizvodnje – kaže Bračić.

Ministarstvo kroz dosadašnje programe za male poduzetnike surađuje s 23 banke i svima njima će biti ponuđena i suradnja za novi program. Te će banke morati imati ugovor sa županijama. Suradnja je uspostavljena sa svim županijama, njih 20 i s Gradom Zagrebom.

Zagrebačka banka, primjerice prisutna je u svim programima za male i srednje poduzetnike, no kamata prema kojoj ona nudi kredite kreće se od šest posto, a slična je situacija i u drugim bankama. Zaba putem niza programa nudi kredite poduzetnicima s godišnjim primitkom do 10 milijuna kuna. Kroz lokalne projekte razvoja, u suradnji s ministarstvima, te HBOR-om i HAMAG-om nude se dugoročni krediti na rok do deset godina te kratkoročni do godine dana.

Erste banka je dugi niz godina prepoznatljiva među malim poduzetnicima, a najtraženija je kreditna linija Poticaj za uspjeh, gdje je ta banka i vodeća na tržištu, a među vodećima u lokalnom projektu razvoja – Poduzetnik. Suradnje i na drugim projektima u suradnji s ministarstvima i HBOR-om, a zbog velike pozornosti pridodane tom dijelu gospodarstva uključit će se i u novi projekt Ministarstva gospodarstva, kažu u Erste banci. Isto potvrđuju i u Raiffeisen banci. Ta banka trenutačno već surađuje s Ministarstvom gospodarstva i HBOR-om za male i srednje poduzetnike, a broj klijenata stalno raste, kažu u banci.

Iste najave o budućoj suradnji na projektu mikrokreditiranja stižu i iz Splitske banke Société Générale i Hrvatske poštanske banke. U Splitskoj banci tako već dulje surađuju na sličnim projektima u suradnji s primjerice HBOR-om, a u svojoj ponudi imaju poduzetničke kredite s iznosom već od 20.000 kuna.

Hrvatska poštanska banka više od godinu dana nudi kredite za mikrofinanciranje, kroz tzv. mikro i brzac-kredite. Mikrokrediti su dugoročni nenamjenski krediti do 200 tisuća kuna, s rokom otplate do sedam godina i uz mogućnost počekanja do godine dana. Kamata na te kredite iznosi od 6,49 posto do 8,49 posto ovisno o bonitetu tvrtke i depozitima. Odobrava se malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima koji posluju najmanje godinu dana, imaju do 250 zapošlenika i ukupni godišnji promet do 60 milijuna kuna, te vrijednost dugotrajne imovine, odnosno bilance do 30 milijuna kuna. I drugi kredit te banke, brzac-kredit, mogu dobiti samo poduzetnici s godinom dana poslovanja, kamatnom stopom od 7,99 do 8,99 posto, te otplatom ili u jednakim mjesečnim anuitetima ili prema mogućnostima, ali isključivo na rok do godine dana. U slučaju da ti iznosi nisu dovoljni, banka nudi i razne oblike kratkoročnog i dugoročnog financiranja, a inače, aktivno je uključena u državne programe za male i srednje poduzetnike.

Lokalni projekt razvoja – Mikrokreditiranje i projekt Regionalni jamstveni instrument uvod su u novi pilot projekt Ministarstva gospodarstva – Fond rizičnog kapitala, kaže Bračić. Za njega su ove godine osigurana sredstva od 4 milijuna kuna.