Odvajanje vlasničkih od interesa biznisa

Nove su članice ojačale NTL do ukupnoga godišnjeg prihoda od četiri milijarde kuna, dok je osipanje članica CBA-a tu grupaciju spustilo na 2,85 milijardi kuna.

Vjerojatno zbog posljedica koje je na tu grupaciju ostavilo osipanje članica, CBA danas najjagilnije od svih trgovačkih udruženja radi na čvršćem povezivanju svojih osam članica. Članice CBA-a tako su se uspjele dogovoriti o pravu prvokupa, odnosno obvezati se da svoje tvrtke neće prodavati izvan grupacije, nego da će u slučaju eventualne prodaje akviziciju provesti holding CBA. Osim toga, u CBA-u su prema neslužbenim informacijama počeli i razgovore o kapitalnom povezivanju, a planiraju i napraviti procjenu vrijednosti svih tvrtki unutar grupacije kako bi mogli definirati udjele u budućoj zajedničkoj kompaniji.

O svemu tome u CBA-u nisu željeli govoriti, ignoriravši pitanja o kapitalnom povezivanju članica. No, da se ide u smjeru čvršćeg povezivanja moglo se naslutiti iz odgovora koji je ranije Lideru dao CBA-ov direktor Željko Vugrić. – Rast grupacije ne ovisi o povećanju broja članica. Naša se strategija ne temelji na privlačenju novih trgovina, nego na jačanju međusobnih veza te razvoju vlastite maloprodaje – izjavio je Vugrić.

Kapitalno povezivanje, smatra konzultant Boris Teški, zapravo je jedini logičan i nužan korak za opstanak malih trgovačkih lanaca na tržištu. – CBA, NTL i Ultra gros predstavljali su prije tri do pet godina logičan odgovor na tržišne trendove i jačanje Konzuma kao dominantnoga trgovačkog lanca u Hrvatskoj i ulazak velikih stranih trgovačkih lanaca. Budući da je riječ o nabavnim udruženjima, jasno je da u eri koncentracije trgovine interesna udruženja ne mogu više donijeti i dovoljno sinergije i poboljšanje poslovanja. Sinergije se jednostavno, osim kroz nabavu robe, moraju prožimati kroz sve segmente poslovanja (financiranje, layout trgovine, ponudu roba, trgovačku marku, kartice lokalnosti kupaca…). Naravno da je upravljanje i odvajanje vlasničkih interesa i interesa biznisa drugi kamen spoticanja, ali i vrednovanje pojedinih tvrtki kod takvih transakcija prvi i zadnji prag koji se teško može prekoračiti – smatra Boris Teški.

No, kamen spoticanja, čini se, prevelik je u Narodnom trgovačkom lancu s obzirom da se za sada u njegovim planovima uopće ne naziru ideje o čvršćem vlasničkom povezivanju. Isto tako, od povezivanja NTL-a i CBA-a, o kojem se svojevremeno govorilo, za sada nema ništa.

Prema riječima Daria Mamića, predsjednika Uprave NTL-a, suradnja s grupacijom CBA traje već tri godine i podrazumijeva tek strateški savez pri ugovaranju ključnih dobavljača. – Sve odluke vezane uz promjenu dosadašnjeg načina poslovanja predstavljaju razinu odlučivanja koja je u isključivoj domeni Skupštine društva NTL-a, koju čine vlasnici – rekao je Mamić uskraćivši nam tako konkretniji odgovor o tome razmišljaju li članice grupacije potpisati sporazum o pravu prvokupa s obzirom da su ih potkraj prošle godine napustile riječke Plodine u vlasništvu Mile Čurkovića.

NTL je za razliku od CBA-a brzo uspio nadomjestiti ‘riječku kariku’ te je tjedan dana nakon odlaska Plodina pod svoje okrilje primio trgovine u vlasništvu Đure Gavrilovića: Merkur iz Raba (ranije bio unutar Ultra grosa), Gavrilović trgovinu iz Petrinje te Dinovu-Dionu iz Zagreba. S te tri pridobljene NTL trenutačno ostvaruje oko četiri milijarde kune prihoda, čim su zasad zadovoljni te stoga ne razmišljaju o primanju novih članova u svoj ‘klub’.

• Iako kod pojedinih trgovaca postoji interes za ulazak u grupaciju, u ovom se trenutku ne pregovara o tom pitanju. Nismo skloni proširenju grupacije samo u broju, već nam je interes jačati grupaciju kao respektabilnu organizaciju – odgovorio je Mamić.

Za razliku od NTL-a, u Ultra grosu nemaju problema s primanjem novih članova u svoje redove, što je vidljivo i iz broja članica te grupacije. Naime, nakon što su početkom godine Ultra grosu pristupile Puljanka, Ribola iz Kaštel Lukšića i Strahinjčica trgovina iz Krapine, ta grupacija ima 23 članice. Ipak, ne planiraju se dalje širiti na taj način, već im je trenutačni prioritet otvaranje novih prodajnih mjesta veličine od 300 do tisuću četvornih metara, s obzirom da 87 posto od ukupno 720 Ultra grosovih trgovina ima površinu manju od 300 kvadrata. Prema gradnji većih objekata orijentirat će se u 2007. godini i NTL.

• NTL trgovački lanac planira razvoj maloprodajnog lanca kroz otvaranje 30 objekata ukupne površine veće od 20 tisuća četvornih metara, od čega nekoliko većih formata na značajnijim lokacijama. Planovi NTL-a u 2007. godini su, osim širenja i rasta oko pet posto, što je u granicama realnih mogućnosti koje diktira visoko konkurentno tržište, svakako i pojačano korištenje sinergijskih prednosti grupacije, pri čemu se prije svega misli na jačanje zajedničkog procesa nabave robe iz zemlje i inozemstva, plasiranje većeg broja proizvoda iz kategorije vlastite robne marke, rad na prepoznatljivosti grupacije kao hrvatskoga trgovačkog lanca koji se tržištu obraća kvalitetama usluge i proizvoda po vrlo prihvatljivim cijenama – dodao je Mamić.

Kad je riječ o novim prodajnim prostorima, CBA ponovno prednjači nad konkurentskim grupacijama, s obzirom da su prvi krenuli prema gradnji maloprodaje pod vlastitim brendom. U tu svrhu kupili su i zemljište u Soblincu na kojem će se smjestiti nova upravna zgrada i prva u nizu CBA-ova maloprodajna trgovina. Daljnji plan CBA-a je do 2010. godine sagraditi 10 takvih supermarketa većih od 500 četvornih metara.

No, usporedno s gradnjom vlastite maloprodajne mreže članice CBA-a nastavljaju pojedinačno širenje, što prilično odudara od politike zajedničkog nastupa na tržištu i tješnje povezanosti članica o kojoj je Vugrić pričao.

Prema odgovoru koji smo dobili iz CBA-a, ta grupacija na godinu prosječno otvori sedamdesetak novih prodajnih objekata te vjeruje da će tako biti i u 2007. godini. Očekujemo da će se i ove godine ispuniti ta brojka. O poziciji otvaranja novih prodajnih mjesta odlučuje svaka članica za sebe prema svojim mogućnostima i potrebama – naveli su u CBA-u.

Upravo to da članice navedenih trgovcih grupacija same donose većinu odluka, kao što je otvaranje novih trgovina, pa tako, primjerice, CBA-ov Biljemarkant planira otvoriti 100 trgovina u Vojvodini, dok druge članice o širenju u regiji čitaju tek u novinama, pokazuje da čak i korporativno najprepoznatljiviju trgovci grupaciju za sada povezuju tek nabava i marketinške akcije. Njihovo kapitalno povezivanje, čini se, neće biti tako lako provesti, iako je to za njih jedino rješenje pred napadom uskoro udruženoga Konzuma i Delte. U suprotnom, ambiciozni planovi o rastu prema stopi od 13 do 15 posto ostat će tek pusta želja na papiru.