Opet odgođeno suđenje za bankrot Rijeke banke

Sutkinja Šarić razriješila je i trećeg vještaka, tvrtku Fiba, zbog zatražene visine isplate predujma za vještačenje u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Ika Šarić, sutkinja riječkoga Županijskog suda, na suđenju okrivljenima za bankrot Riječke banke razriješila je tvrtku Fiba kojoj je tek prije mjesec dana bilo povjereno financijsko vještačenje u tom sporu, kao trećem po redu vještaku. Razlog razrješenja je, kako je priopćeno, zahtjev Fibe da joj se isplati predujma za vještačenje u iznosu od 1,2 milijuna kuna.

Županijski sud jednostavno nema toliko odobrenog novca za vještačenje. Ispostavljajući za hrvatsko sudište tako neobičajeno visok zahtjev za isplatu predujma, tvrtka Fiba se najvjerojatnije pokušala ‘elegantno’ izvući iz postupka suđenja okrivljenima za bankrot Riječke banke. Davor Banović, vlasnik Fibe, kao dugo-godišnji i vrlo iskusni sudski vještak sigurno je znao da ne može dobiti traženi predujma.

U Hrvatskoj nije moguće naći stručnjaka kompetentnog za vještačenje tog slučaja a da na neki način ne bude u sukobu interesa. Svega je nekoliko osoba možda osposobljeno za taj posao, ali su svi u bankarskom sustavu i postavljaju se pitanje mogu li vještačiti nepristrano. A vještačenje je problem tog suđenja od prvog trenutka, jer način izvršenja toga mogućega kaznenog djela i duljina njegova trajanja predstavljaju novost u gospodarskom kriminalitetu u Hrvatskoj. Valja podsjetiti na načelo kaznenog prava da kazneno djelo mora biti unaprijed precizno opisano.

Vještačiti treba štetu od 38,95 milijuna dolara umjetno stvorenih nepostojećih depozita, 23,6 milijuna dolara posuđenih depozita za koje se nije znalo, 9,9 milijuna dolara po otvorenim deviznim transakcijama, 1,17 milijuna manjka na dva maržna računa i 24,3 milijuna dolara na pet nezaključenih deviznih arbitraža. Sve od transakcija na međunarodnom financijskom tržištu.

Popis nastale štete, međutim, nije dovoljan za donošenje presude. Sud za presudu mora imati materijalne dokaze tko je štetu prouzročio, kao i tko je za nastanak štete odgovoran. Mora se točno utvrditi i tko je bio nadležan za (ne)obavljeni nadzor, jesu li akti povrijeđeni namjerno ili se radilo prema usmjerenoj uputi itd.

Za istragu o mogućoj kaznenoj odgovornosti zbog bankrota Riječke banke bile su nuđene i usluge vrhunskih svjetskih financijskih forenzičara. Odlučeno je da službenici Sektora nadzora i kontrole HNB-a provedu tu istragu, navodno radi štednje, jer jedan sat vrhunskoga svjetskoga financijskoga forenzičara stoji od 1.300 do 1.500 eura.

A da su bankrot Riječke banke umjesto službenika HNB-a istraživali neovisni međunarodni financijski forenzičari, istrogom bi bili obuhvaćeni svi propusti koji su doveli do te afere, a ne samo navodni propusti jednog dijela, dva člana Uprave i dvije knjigovotkinje. Ovakvo su službenici Sektora nadzora i kontrole HNB-a u istraživanju problematičnih transakcija Riječke banke izbjegavali samooptuživanje i zaobilazili sve ono što ukazuje na neosposobljenost i slabost sustava u kojemu rade, kao i na eventualnu nekompetentnost nadređenih, odnosno ljudi koji rukovode tim sustavom.

Čedi Maletiću, tadašnjem viceguverneru HNB-a i rukovodiocu Sektora nadzora i kontrole HNB-a, bila su dostavljena čak tri anonimna pisma u kojima se upozoravalo na gubitke u Riječkoj banci. Još u ožujku 1999. bilo je dostavljeno jedno anonimno pismo o nepravilnostima u Sektoru deviznog poslovanja Riječke banke, a druga dva samo nekoliko mjeseci prije bankrota siječnja 2002. godine.

Prema međunarodnim uputama o standardima u nadzoru poslovanja komercijalnih banaka, kad regulator (HNB) ne može izravno postupati (anonimno pismo), dužan je o tome obavijestiti organe nadzora banke, a ne upravu banke. To znači da je Maletić o tim pismima kao viceguverner HNB-a bio dužan izvijestiti Nadzorni odbor Riječke banke i revizora te banke. No, Maletić je o pismima izvijestio samo Ivana Štokića, tadašnjeg predsjednika Uprave Riječke banke, koji o pismu u kojem se upozoravalo na nepravilnosti u Sektoru deviznih poslova Riječke banke nije obavijestio ni Nadzorni odbor ni komercijalnog revizora, KPMG Croatia.

I to je najvjerojatniji razlog ‘izvlačenja’ Fibe i Davora Banovića iz dvojenog suđenja optuženima za bankrot Riječke banke. Pitanje je hoće li i sutkinja Ika Šarić pristati na neko novo vještačenje dvojbe kompetentnosti i moguće pristrano.