Nesilice se hrane tajnom smjesom s djelomice zrnatom hranom. Imitacija prirodnog načina prehrane rezultirala je jajima od kojih je biskvit žut poput bakinog, a snijeg čvrst i bijel.
Može li vaše kokoši nesti jaja slična onima iz bakinoga dvorišta? To je pitanje postavio Zvonimir Pavlek, profesor i jedan od tvoraca Podravkih brendova Vegeta i Dolcela, direktorju Poljoprerada Veseljku Karačiću. Pozitivan odgovor bio je dovoljan za pokretanje projekta stvaranja prvih hrvatskih brendiranih jaja Zlatna koka.
Točnije, Pavlekov zadatak bio je da za skroman budžet i suvremene marketinške metode stvori brend pomoću kojeg će se jaja kompanije Poljoprerada razlikovati od onih sasvim običnih, jedno na drugo nalik, kokošjih jaja. S druge strane, tim nutricionista, veterinara i ekonomista iz kompanije Poljoprerada trebao je proizvesti svježa jaja prve kategorije koja će se, osim prema novom dizajnu pakiranja i priči, od ostalih peradarskih proizvoda razlikovati i kvalitetom.
Naime, Poljoprerada, smještena u Hrvatskom Leskovcu, proizvodač krmnih smjesa i premiksa, tvrtka je s tradicijom dugom gotovo pedeset godina nastala iz nekadašnjeg Agrokombinata, tvornice hrane za životinje svih vrsta i kategorija uključujući ribe i divljač. Prije nešto više od četiri godine Poljoprerada je preuzela pogone i tvrtku Agrokoka, čija su konzumna jaja na domaćem i tržištu susjednih zemalja bila poznata po sloganu ‘Svako jutro jedno jaje’. Danas kompanija proizvodi oko 50 posto smjesa za perad, a posjeđuju i vlastitu farmu nesilica, dok im se ostatak ukupne proizvodnje odnosi na hranu za svinje, mlječne krave i ostale životinje. Tim na čelu s direktorom, bivšim veterinarskim patologom Veseljkom Karačićem osmislio je novu funkcionalnu prehranu peradi koja osigurava bolju kvalitetu jaja. Točnije, njihove koke nesilice hrane se djelomice zrnatom hranom te prirodnim dodacima poput cvijeta maslačka kako bi prehrana nalikovala onoj peradi iz ‘bakinoga dvorišta’.
- Poznavajući fiziologiju stvaranja jajeta u organizmu postoji mogućnost djelovanja na svojstva, koja isključivo ovise o hrani kojom se kokoši hrane. Budući da je trend povratka prirode na stol, mi to kupcima želimo omogućiti posebnim programom prirodnog hranjenja kokoši za proizvodnju konzumnih jaja – naveo je Karačić zatajivši točne omjere vrste zrna kojima hrani nesilice.
Imitacija prirodnog načina života rezultirala je jajima tvrde ljuske i žučeg žumanca, što je bio dovoljan povod za angažman marketinškog stručnjaka čiji bi napori opravdali troškove takve proizvodnje (osim skupljen načina prehrane, te kokoši i manje nesu), ali i komunicirali kupcima kvalitetu novih jaja Poljoprerade.