Savjetnik

Poreznom se obvezniku samo pojedinačno priznaju izdaci za plaćene premije životnog osiguranja do najviše tisuću kuna na mjesec, uključujući i izdatke za premije dobrovoljnoga mirovinskog i dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja.

Obeznicima poreza na dohodak u izdatke se koji smanjuju dohodak priznaju izdaci za plaćene premije za životno osiguranje s obilježjem štednje, ali taj je iznos zakonom ograničen, pa se priznaju izdaci do najviše tisuću kuna na mjesec, uključujući i izdatke za plaćene premije dobrovoljnoga mirovinskog i dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Najviši iznos izdatka ograničen je na godišnjoj razini na 12.000 kuna, pri čemu se ta godišnja olakšica primjenjuje sumarno i za izdatke za plaćene premije osiguranja i za izdatke za liječenje i stanoivanje, koji su propisani kao povećanje osobnog odbitka poreznog obveznika i mogu se koristiti samo u godišnjoj poreznoj prijavi. Poreznu olakšicu za izdatke za plaćene premije životnog osiguranja mogu koristiti samo hrvatski državljanini osigurani kod tuzemnih osiguravatelja i uz uvjet da su u polici osiguranja navedeni kao osiguranici te da su, u pravilu, i ugovaratelji osiguranja.

Ako porezni obveznik nije u polici osiguranja naveden kao osiguranik, nego su, primjerice, navedeni članovi njegove obitelji, ne priznaje mu se olakšica za plaćenu premiju osiguranja.

Jedina su iznimka police uzajamnog životnog osiguranja u kojima su kao osiguranici navedeni i porezni obveznik i članovi njegove uže obitelji (samo bračni drug i djeca), kod kojih se izdaci za plaćene premije osiguranja priznaju svim osiguranim osobama, ali tako da se svakoj osobi priznaje jednaki dio od ukupno plaćene premije. U slučaju kad je ugovaratelj osiguranja pravna osoba, a osiguranik i/ili korisnik osiguranja fizička osoba, nisu ispunjeni uvjeti propisani Pravilnikom o porezu na dohodak, pa fizička osoba za koju se plaća premija ne može koristiti poreznu olakšicu. U tom se slučaju premije koje pravna osoba uplaćuje po ugovoru o osiguranju u poreznom smislu smatraju isplatom plaće ili isplatom druge vrste dohotka korisniku osiguranja, odnosno osobi koja je u pravnoj osobi donijela odluku o takvom izdatku.

No, ako je ugovaratelj osiguranja pravna osoba koja je i korisnik osiguranja za sve osigurane rizike, plaćene premije nisu oporezivih dohodak osigurane osobe. U tom slučaju one su rashod poslovanja pravne osobe koja će nakon isteka ugovorenog roka osiguranja ili u slučaju nastupa osiguranog događaja prema toj osnovi ostvariti prihod.

Porezna olakšica za plaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje može se tijekom godine koristiti samo pri obračunu poreza na dohodak po odbitku od plaće. Poslodavac isplativelj plaće može radniku smanjiti poreznu osnovicu ako je radnik sâm uplatio premiju osiguranja, što dokazuje na temelju ugovora o osiguranju i dokaza o uplati, ili može radniku iz plaće obustaviti iznos premije, odnosno dobrovoljnoga mirovinskog doprinosa i po nalogu radnika uplatiti taj iznos državu osiguranja, a za iznos obustavljenih premija smanjiti poreznu osnovicu pri utvrđivanju obveze za porez na dohodak.

U oba se slučaja u izdatke koji smanjuju poreznu osnovicu može priznati samo iznos do visine u tom mjesecu uplaćene svote premije, a najviše do tisuću kuna na mjesec. Također, u oba je slučaja nužno da poslodavac pribavi pisani suglasnost poreznog obveznika za korištenje porezne olakšice prema toj osnovi.

Korištenje porezne olakšice poreznom obvezniku omogućava dvije pogodnosti: uštedu na razlici u visini sada plaćenog poreza i poreza na dohodak koji će platiti na buduće mirovinske primitke i primitke koje ostvaruju iz ugovora o osiguranju te odgađanje porezne obveze, što je uvijek ekonomski racionalna odluka. Ako radnik nije iskoristio mogućnost smanjenja porezne osnovice za plaćene premije osiguranja tijekom godine, pri isplati mjesečnih plaća poslodavac mu može pod propisanim uvjetima smanjiti poreznu osnovicu u godišnjem obračunu poreza iz plaće koji sastavlja pri isplati posljednje plaće u godini.

Olakšica se može koristiti na isti način kao i pri isplati redovitih mjesečnih plaća, ali uz primjenu godišnjeg ograničenja od najviše 12.000 kuna. Poslodavac koji je bilo tijekom godine pri isplati mjesečnih plaća ili u godišnjem obračunu poreza iz plaće smanjivao poreznu osnovicu za plaćene premije osiguranja, obvezan je Poreznoj upravi do kraja veljače za prethodnu godinu dostaviti podatke o iskorištenim olakšicama prema toj osnovi, na propisanom obrascu.

Porezni obveznik – primatelj dohotka sâm odlučuje hoće li koristiti poreznu olakšicu za plaćenu premiju životnog osiguranja. Na odluku o korištenju ili nekorištenju porezne olakšice za iznose plaćenih premija pronajprije utječe procjena o budućim poreznim učincima na osigurninu ili drugi primitak koje će ostvarivati na osnovi određene vrste osiguranja.

Primici na osnovi životnog osiguranja s obilježjem štednje za koje je porezni obveznik pri plaćanju premije koristio poreznu olakšicu u trenutku isplate oporezuju se kao dohodak od osiguranja. Primitak od osiguranja nije oporeziv u ukupnoj isplaćenoj svoti, nego samo u iznosu plaćene premije preračunate uz valutnu klauzulu za koju se prije koristila porezna olakšica. U poreznou osnovicu dohotka od osiguranja ne ulaze prinosi od kapitalizacije. Pri isplati primitka od dohotka od osiguranja plaća se porez po odbitku prema stopi od 15 posto.

Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate neovisno o tome obavlja li se isplata jednokratno ili u duljem razdoblju. U slučaju otkupa polica životnog osiguranja ili prestanka osiguranja porez se plaća samo ako je iznos primitka manji od svote plaćenih premija za koje se koristila porezna olakšica.