Agrokoru predstoji dokazivanje doba

Godinama su financijski stručnjaci i analitičari upozoravali da je Agrokoru potrebno restrukturiranje i godinama je većinski vlasnik prehrambeno-trgovačkoga koncerna Ivica Todorić ignorirao te savjete. Glavna zamjerka bila je njegova strategija financiranja akvizicija kreditima. Kad je napokon prošle godine pokrenuo financijsko restrukturiranje koncerna, Ivica Todorić je to obavio na svoj način i u velikom stilu: uzeo je kredit od skoro pola milijarde eura i refinancirao postojeće kredite, izdao na međunarodnom tržištu obveznice u vrijednosti 150 milijuna eura i prodao 8,33 posto kompanije Europskoj banci za obnovu i razvoj za 110 milijuna eura. U istom je razdoblju sklopio sporazum sa srpskim biznismenom Miloradom Miškovićem o spajanju Konzuma i Delte, kupio 25 posto Tiska i većinski udjel u najvećem bosanskohercegovačkom trgovačkom lancu VF Komercu.

Većina tih poslovnih događaja zbila se u drugoj polovici prošle godine, pa se prvi rezultati mogu očekivati najranije u poslovnoj 2007. godini. Tako je do početka sljedeće godine većinski vlasnik i glavni strateg Agrokora miran pred investicijskom javnošću, vjerovnim i manjinskim dioničarima. Dotad će izaći samo godišnji rezultati holdinga za 2006., a oni bi, sudeći prema dosad objavljenim rezultatima Agrokorovih kompanija koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi, trebali biti zadovoljavajući. Samo na temelju rezultata Konzuma, najuspješnije i najveće tvrtke u koncernu, može se procijeniti da će ukupni prihodi koncerna za lanjsku godinu biti oko 15 milijardi kuna. Naime, udjel ukupnih prihoda Konzuma u prihodima koncerna za devet mjeseci 2006. iznosio je 64 posto i ako se taj omjer primjeni na godišnje prihode Agrokora, dobije se gornji rezultat. Zanimljivo je da udjel Konzumovih prihoda u prihodima Agrokor Koncerna neprekidno pada, sa 72 posto 2004. na 66 posto 2005. i napokon 64 posto 2006., pa će, nastavi li se trend, rezultati takve prognoze uskoro biti neupotrebljivi.

Godišnje izvješće o poslovanju u 2007. godini dat će prve naznake daje li restrukturiranje 2006. rezultate ili ne.

Pravi test je li zaduženost na koju upozoravaju iz svjetskih kreditnih agencija stvarno previsoka bit će prve rate novih kredita, koje stižu na naplatu u 2007. godini. Lani je Agrokor posudio od sindikata banaka 325 milijuna eura na rok od pet godina uz kamatu od pet posto. Zatim je od IFC-a, ogranka Svjetske banke, uzeo kredit od 40 milijuna eura te izdao 150 milijuna eura obveznica na rok od pet godina uz kamatu od sedam posto. Samo rata prvoga kredita i kamate na obveznice Agrokor će do 2011. stajati oko 600 milijuna kuna na godinu, oko 200 milijuna kuna više nego dosad.

Zasad, međutim, Ivica Todorić ima malo motiva da mijenja svoj stil upravljanja kompanijom. Lanjski poslovni rezultati šest Agrokorovih kompanija koje kotiraju na burzi (Zvijezda, Belje, PIK Vinkovci, Ledo, Konzum i Jamnica) nastavak su uspješnog trenda poslovanja koji u Agrokoru vlada već niz godina. Jedine neočekivane iznimke bile su Zvijezda, koja je zabilježila pad prihoda od 6,4 posto, i Jamnica s padom dobiti od 15,1 posto. Zvijezda je zabilježila rast prihoda od prodaje u zemlji od čak 7,7 posto, ali ukupni su prihodi smanjeni zbog pada prodaje u inozemstvu i naglog smanjenja u kategoriji ostalih prihoda u odnosu na 2005. godinu. Budući da su ukupni rashodi istodobno smanjeni za još veći postotak, Zvijezda je na kraju ostvarila zaredu veću za 10 posto u odnosu na godinu dana prije.

Kod Jamnice je situacija obrnuta. Kako stoji u odgovoru iz Agrokorovog ureda za odnose s javnošću, rezultati poslovanja ostvareni u 2006. godini, mjereni pokazateljima ostvarenoga poslovnog prihoda, bolji su od rezultata ostvarenih u 2005. godini. Prihodi od prodaje vlastitih proizvoda i trgovačke robe na domaćem su tržištu bili veći za devet posto, dok je izvoz vlastitih proizvoda porastao za 16 posto u odnosu na 2005. godinu. Pad ukupnog prihoda od izvoza u 2006. godini, s 96,8 na 81,4 milijuna kuna, možemo objasniti činjenicom da je u iznos prihoda od prodaje u inozemstvu u 2005. godini, osim vlastitih proizvoda i trgovačke robe, uključen i prihod od prodaje proizvodne linije, i to u iznosu od 31 milijuna kuna. Količine izvezenih proizvoda, pa tako i prihod od njih, rastu iz godine u godinu, pa je tako i u prva tri mjeseca ove poslovne godine izvezeno 55 posto više proizvoda u odnosu na isto razdoblje 2006. godine. Dok je ukupni prihod ipak rastao, u prošloj godini Jamnica je zabilježila blagi pad neto dobiti u odnosu na 2005. godinu.

Razlog tome je činjenica da je u 2005. godini na dobit znatno utjecala dobit od prodaje dionica Kreditne banke od 12,3 milijuna kuna te je stoga u 2005. godini ostvarena neto dobit veća za 6,3 milijuna kuna u odnosu na neto dobit ostvaren u 2006. godini, stoji u odgovoru iz Agrokor.

U društvu neočekivanih iznenadenja nije i Belje, za koje je teško očekivati veliki napredak. On je već postignut kad je taj gubitak počeo pozitivno poslovati 2005. godine.

Listu najuspješnijih Agrokorovih kompanija (među onima koje kotiraju na burzi), kao i mnogo godina dosad, predvode Ledo i Konzum. Ledo je ostvario rast ukupnih prihoda od 15,8 posto i rast dobiti od 27,9 posto. Kao i Jamnica, i Ledo je prodao dionice Kreditne banke iz svog portfelja, ali to ipak nije uspjelo narušiti poslovni uspjeh kompanije u 2006. godini.

Agrokorova najveća kompanija, trgovački lanac Konzum, zabilježio je ‘pristojan’ rast prihoda od 14 posto i nešto manje prihvatljiv rast dobiti od samo dva posto. Ipak, ta neto dobit iznosi čak 132 milijuna kuna.

S prihodima je rasla i dugoročna zaduženost šest Agrokorovih kompanija: najviše u Belju, a najmanje u PIK-u Vinkovci. Zvijezda je smanjila dugoročnu zaduženost za 64 posto. Ukupna je dugoročna zaduženost svih šest kompanija porasla sa 766 na 952 milijuna kuna.

Osim u financiranju, prošla je godina donijela promjenu i u Agrokorovoj strategiji. Dok su u prethodne dvije godine Agrokorovim akvizicijama dominirale prehrambene tvrtke (Dijamant, PIK Vrbovec, Belje, punionica vode i tvornica sladoleda u Mađarskoj, Slovoda), prošla je godina bila isključivo posvećena trgovini. Kupljen je 25,73-postotni udio u Tisku, dogovoreno je spajanje Konzuma i trgovačkog dijela Delte, vodećega prehrambeno-trgovačkog poduzeća u Srbiji, a tijekom 2006. počeli su i pregovori Ivice Todorića i Jasmina Selmanagića, vlasnika VF komerca. Pregovori su rezultirali prodajom toga drugog po veličini bosanskohercegovačkog lanca trgovina Agrokoru i najavama širenja mreže trgovina na tom tržištu.

U fokusu nove strateške orijentacije Ivice Todorića očito je trgovina. Vidljivo je to iz planova o spajanju trgovačkih poslova s Deltom, čime bi se stvorila mreža 1.000 trgovina koja bi mogla konkurirati stranim lancima. Neko vrijeme je postojala ideja da se u projekt uključi i Mercator, ali čini se da je taj slovenski trgovački lanac samostalno dovoljno velik i uspješan da ne vidi sinergijske prednosti saveza s regionalnom konkurencijom.

U centru pozornosti Agrokorova vlasnika je zbog svega toga ponovno Konzum, kojim se lani intenzivno bavio. Ivica Todorić je prošle godine iznenada smijenio Dragu Munjizu s mjesta predsjednika Uprave i na čelo Konzuma od 1. studenoga doveo Josipa Zahera. Smjena na čelu nije izazvala veće potrese u Konzumovom poslovanju, kao ni dolazak Lidla. Naime, svi su maloprodajni lanci u Hrvatskoj nestrpljivo očekivali dolazak njemačkoga diskontnog diva, ali zasad se u strukturi domaće maloprodaje nije mnogo toga promijenilo.

Većinski vlasnik Agrokora se u poslovanje svoga najvećega trgovačkog lanca ponovo umiješao prije nekoliko tjedana kad je objavio da raskida suradnju s Dukatom. Povod je bila prodaja tvrtke francuskom Lactalisu, a objašnjenje da dosadašnji vlasnik Luka Rajić nije na vrijeme obavijestio Konzum kao partnera. Budući da postoji povijesna pozadina napetih odnosa između Lure i Konzuma, Todorićev potez se češće tumačio pragmatičnim pritiskom na novog vlasnika uoči pregovora o novim uvjetima plasmana Dukatovih proizvoda na Konzumovim policama.

Konzum se svojim poslovanjem dosad pokazao dostojnim uloge predvodnika Agrokorovog koncerna. Kompanija posljednjih godina neprekidno povećava prihode (sa 7,5 milijardi kuna 2004. godina na 9,7 milijardi kuna lani) i dobit (s 45 milijuna kuna 2004. na 132 milijuna kuna 2006. godine). Na domaćem se tržištu Konzum uspješno odupro svim pokušajima stranih lanaca da preuzmu najveći tržišni udjel, a sad slična očekivanja mora ispuniti na regionalnom tržištu.

Naime, i vlasnik Agrokora je svjestan analiza koje govore da je hrvatsko tržište daleko od zasićenja šoping centrima i supermarketima te da mnogi poznati europski trgovački lanci najavljivu dolazak u Hrvatsku i regiju. Recept za uspjeh na hrvatskom maloprodajnom tržištu Konzum je vrlo brzo pokupio od prvih stranih supermarketa koji su se počeli pojavljivati potkraj devedesetih. Na regionalnom tržištu Agrokoru je uzor Mercator, s tim da Mercator pomaže širenju slovenskih proizvoda na sva tržišta na kojima je prisutan, a Agrokor ima vlastitu proizvodnju i u regiji poznate brendove koje može ‘gurati’.

Prošla je poslovna godina bila relativno uobičajena za Agrokor. Poslovanje u ovoj trebalo bi, međutim, pokazati može li koncern uspješno poslovati i istodobno sljedećih pet godina uredno vraćati kredite koje je lani dobio.