Prvi slučaj mirenja

vanju poslovnih sporova. Ponaj- prije zbog previsokih sudskih troškova i odvjetničkih tarifa te sve teže dostupnosti sudske zaštite, a u Hrvatskoj i zbog sumnje u korumpiranost sudstva. Zbog toga se u rješavanju poslovnih sporova, umjesto sudskim postupcima, sve češće pribjegava pregovorima, ili se koriste postupci mirenja i posredovanja (medijacija), odnosno ugovaraju izvandske arbitraže.

Mogući razlog ipak još uvijek relativno maloga korištenja alternativnog rješavanja poslovnih sporova u Hrvatskoj je i u tome što se time svaka za sebe bave tri institucije, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora te Hrvatska udruga poslodavaca. Pri HGK-u djeluju Izbrano arbitražno sudičte i Centar za medijaciju, pri HOP-u Sud časti i Centar za mirenje, a pri HUP-u Centar za mirenje. Bilo bi dobro da se kandidati za arbitre i miritelje treniraju u nagovaranju tih triju institucija na veću i bolju suradnju barem u organiziranju alternativnog rješavanja poslovnih sporova, ako to već ne mogu u ostalim srodnim djelatnostima.

Loše stanje u sudstvu dovelo je do toga da je i na sudovima počela realizacija projekata mirenja. Pilot-projekt Mirenje pri trgovačkom sudu započet je 15. ožjuka 2006. godine. Najzaslužniji za njegovo ostvarenje je Srđan Šimac, predsjednik Visokoga trgovačkog suda. Na njegovu je inicijativu prvi put u jedan hrvatski sud uvedeno mirenje kao posebna metoda rješavanja sporova.

Prema tom projektu, strankama u parničnim postupcima, osim uobičajene mogućnosti suđenja, nudi se i usluga rješavanja spora u postupku mirenja, u kojem stranke uz pomoć treće neutralne osobe – izmiritelja, izravno sudjeluju u rješavanju vlastitog spora, kao i u kreiranju nagodbe koja odgovara interesima i jedne i druge strane.

Mirenje za stranke besplatno. Trgovački sud u Zagrebu ima pedeset izmiritelja na svojoj listi, među kojima su suci, ali i drugi pravnici, kao i osobe iz i drugih profesija. Postupak mirenja za stranke je besplatan i pod pretpostavkom njegove uspešnosti završava s nacrtom nagodbe koji se podnosi suci zaduženom za konkretni parnični predmet radi sačinjavanja zapisnika u formi sudske nagodbe.