Od 146 kompanija, 80 ih je zabilježilo pad ili stagnaciju prihoda iz inozemstva u odnosu na 2005. Samo 17 od 146 poduzeća nije uopće imalo prihode od prodaje u inozemstvu, a sve su tvrtke ondje lani zajedno ostvarile 32,6 milijardi kuna prihoda, odnosno trećinu ukupnih poslovnih prihoda.
Jedino izvoz može spasiti hrvatsku ekonomiju od mračnih globalizacijskih sila, a Hrvatska već godinama premalo izvozi i previše uvozi. Takve se teze već godinama ponavljaju bez ikakvih promjena, stoga i nije čudno da je izvoz postao dosadna i zamorna tema koju, međutim, reda radi, spominju svi, od političara i stratega do oporbenih ekonomista. Mantra o nužnosti izvoza u izbornoj je godini iskorištena u obliku izvozne ofenzive, skromnoga Vladina projekta koji ne izaziva nikakve kontroverze upravo zato što se od njega ne očekuju radikalne promjene stanja koje već godinama prikazuje domaća statistika. Gledajući grafikon koji pokazuje rast izvoza i uvoza u posljednjih pet godina, doista se čini da se ništa posebno ne događa: i izvoz i uvoz rastu, no izvoz nikako da smanji zaostajanje za uvozom. Izostanak pozitivnog ili negativnog trenda teško je uočljiv i iz usporedbi stopa rasta. Izvoz je brže rastao od uvoza 2006. i 2004., a uvoz od izvoza 2002., 2003. i 2005. godine. Tako posljednje četiri godine izvoz i uvoz svake godine zamjene mjesta prema tome koja brojka brže raste. Problem je što izvoz, čak i kad se brže povećava u postocima, u apsolutnom iznosu ne može konkurirati uvozu. Lani je tako izvoz bio veći osam, a uvoz 15 milijardi kuna.
Nešto dinamičnija slika izvoza dobiva se analizom izvoznih rezultata hrvatskih kompanija u prošloj godini. Među pet tvrtki s najvećim povećanjem prodaje čak su tri Končarove tvrtke, što ohrabruje jer je riječ o izvozu tehnološki naprednih proizvoda. Dosad je jedini predstavnik u toj kategoriji uglavnom bio Ericsson Nikola Tesla. Drugo iznenađenje je visok plasman proizvođača keksa i čokolade IPK Kandita, koji je lani utrošio prihode od prodaje u inozemstvu. Listom najuspješnijih izvoznika ipak dominira Ina, čiji je izvoz lani profitirao od viših cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu.
Ipak, kao i na nacionalnoj razini, statistika na temelju poslovnih rezultata 146 tvrtki koje kotiraju na burzi nije previše optimistična. Od 146 kompanija, 80 ih je zabilježilo pad ili stagnaciju prihoda iz inozemstva u odnosu na 2005. Pliva je jedna od rijetkih tvrtki koje su završile na obje liste: druga je na popisu kompanija s najvećim prihodima iz inozemstva (4,9 milijardi kuna) i ujedno tvrtka s najvećim padom prihoda u 2006. (od 649 milijuna kuna). Ima, međutim, na listama koje objavljujemo i pozitivnih statističkih podataka. Samo 17 od 146 poduzeća nije uopće imalo prihode od prodaje u inozemstvu, a sve su tvrtke zajedno ostvarile 32,6 milijardi kuna prihoda, odnosno 33,3 posto ukupnih poslovnih prihoda.
Većina pokazatelja ukupne vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske ne daje razloga za posebni optimizam s gledišta gospodarskog rasta i zapošljavanja, poglavito u usporedbi s većinom zemalja CEE-a koje su se pridružile EU u posljednjem valu proširenja – smatra Đuro Popijač, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
Javno dostupne informacije i podaci pokazuju da je vrijednost izvoza u 2006. u odnosu na 2005. povećana 18,3 posto, a vrijednost uvoza 15,8 posto. To je utjecalo na poboljšanje pokrivenosti izvoza uvozom s 47,4 posto na 48,3 posto.
Međutim, zbog gotovo dvostruko većeg uvoza od izvoza iz prethodne godine ostvareno je povećanje vanjskotrgovinskog deficita od 13,5 posto, koji je iznosio rekordnu 11,1 milijardu američkih dolara. Posljedično je došlo do blagog povećanja udjela vanjskotrgovinskog deficita u BDP-u s 25,5 posto na 26 posto 2006. – kaže direktor HUP-a i dodaje da se 60-ak posto povećanja izvoza odnosi na rast izvoza brodogradnje, plina iz sjevernog Jadrana u Italiju, hrane i pića te naftnih derivata i metala.
Povećanje cijene fosilnih goriva pozitivno je utjecalo na povećanje izvoza plina i naftnih derivata, a rast izvoza brodogradnje govori o dobroj popunjenosti navoza, ali i važnosti brodogradnje u ukupnom hrvatskom robnom izvozu – zaključuje Đuro Popijač.
Najveća domaća naftna tvrtka Ina zasigurno je najviše profitirala na izvozu ove godine. Zašluga je to poglavito velikog skoka cijena nafte i naftnih derivata u svijetu, što je utjecalo i na cijene naftnih derivata, koje Ina izvozi uglavnom u regiju. Tako je početkom kolovoza 2006. cijena barela nafte dosegla rekordnih 78 dolara, no do kraja godine pala je na razinu ispod 60 dolara po barelu. U prosjeku je nafta tipa Brent na sredozemnom tržištu lani bila skuplja 19 posto u odnosu na 2005. Ina je zbog toga zabilježila i porast rafinerijskih marži pa je sve to rezultiralo višim cijenama na izvoznim tržištima. Inina izvozna pozicija nije, međutim, posve sigurna, a glavna prepreka većem rastu izvoza tehnološka je zastarjelost rafinerija.
Više zemalja u Istočnoj Europi uvodi najviše europske standarde kvalitete goriva kakva trebaju modernim vozilima, a goriva najviše kvalitete Ina još ne može masovno proizvoditi u svojim rafinerijama u Rijeci i Sisku. Jedina iznimka je BiH, koji je odlučio dopustiti prodaju goriva niže kvalitete da bi omogućio poslovanje svojoj rafineriji u Bosanskom Brodu, ponovno otvorenoj ove godine. S obzirom na to da je jedino na bosanskohercegovačkom tržištu Ina zabilježila veći rast izvoza, vijest o pojavi domaće konkurencije nije dobra za izvozne planove kompanije. Takva nesigurna situacija potražat će sve do 2011., kad se predviđa završetak tehnološke obnove dviju Ininih rafinerija.
Da se zbroje izvozni rezultati sve tri kompanije holdinga Končar koje kotiraju na burzi, Končar bi se s prihodom iz inozemstva od 1,26 milijardi kuna našao na četvrtome mjestu, pri čemu bi pretekao Ericssonu Nikolu Teslu. Predsjednik Uprave Končara i predsjednik udrženja izvoznika Hrvatski izvoznik Darinko Bago tvrdi da ne postoji posebno objašnjenje za tako uspješno Končarevo poslovanje preko granice.