Lokacija Kvatrić ostala Herucu

Ako na burzi polučite uspjeh, može vam se dogoditi da svoju burzovnu učinkovitost pokušate prenijeti na tvrtke čije dionice imate. Logika je svakako drugačija i uspjeh je krajnje neizvjestan, no dugo ste pratili sektorske dionice, uočili ste priliku, uvidjeli nedostatke potencijalne konkurencije: može li vam tko zamjeriti na pokušaju?

Kad imate dionice u postotku koji ne dopušta utjecaj na poslovanje, ne možete učiniti ništa da vrijednost tvrtke i dionica raste. Zato smo se odlučili na drukčiji pristup i kupili većinski paket dionica koji omogućuje aktivniju ulogu u kreiranju poslovne politike – objasnio je razlog vlasničkog preuzimanja najvećega hrvatskog proizvođača papirne konfekcije za školsku i uredsku upotrebu Lipe Mill Mensur Jašarević, novi najveći pojedinačni dioničar.

U segmentu bilježnica Lipe Mill sve više gubi utrku s jeftinom uvoznim konkurencijom: one sada ostvaruju 25 posto prihoda, dok su donedavno činile 50 posto prihoda tvrtke.

Iako nije većinski dioničar i ne želi se isticati na taj način, Jašarević, donedavni predsjednik Uprave HGspota, koji drži 21,86 posto dionica, najpoznatiji je među pet fizičkih osoba koje su stekle dionice Lipe Mill od Heruca d.d. u vlasništvu Dragutina Biondića. Hrvatski fond za privatizaciju i dalje je četvrti dioničar s 11,37 posto udjela.

Ta skupina investitora smatra da se daljnjim ulaganjem, modernizacijom, praćenjem trendova zajedno s menadžmentom u Lipe Mill mogu postići zanimljive stope rasta i da će kapital uložen u kupnju 70 posto dionica nakon nekoliko godina vrijediti više. Ne očekujemo spektakularne stope rasta jer je riječ o temeljnoj industriji – kaže Jašarević.

Na čelu Uprave Lipe Mill, naglasio je Jašarević, ostaje dosadašnja predsjednica Irena Kovačević, dugogodišnji Herucov kadar. U krajnjoj je potrošnji Lipe Mill poznat po asortimanu bilježnica, a u uredskoj potrošnji po kuvertama i registratorima, no u razvoju se sve više okreće uredskoj potrošnji. Razlog je u tome što u segmentu bilježnica tvrtka sve više gubi utrku s jeftinom uvoznim konkurencijom. Bilježnice sada ostvaruju 20 posto prihoda, dok su donedavno činile 50 posto prihoda tvrtke. Taj je pad, uz još nedovršen i u nekim dijelovima kasno započet proces restrukturniranja, doveo ukupni prihod i ukupnu zaposlenost na nižu razinu.

Plan razvoja je stoga, kaže Kovačević, orijentacija na razvoj novih proizvoda i novih tehnologija u uredskoj potrošnji, u čemu je Lipe Mill u boljem položaju i ima više izgleda za rast. Tržišni udjel je različit s obzirom na programe: bilježnicama je vrlo nizak, dok je u programima poput registratora i kuverti vrlo visok. Planirani je rast u ovoj godini u odnosu na 2006. pet posto, a 10 do 15 posto u idućem razdoblju, uz uvjet dovršetka investicijskih aktivnosti do sredine 2008. godine.

Promatra li se tvrtka u kontekstu snage i slabosti, njezina je snaga smještaj u Zagrebu, što osigurava fleksibilnost u otplati proizvoda, kapacitete koji omogućuju izvršavanje serijski zahtjevnih naloga, obučenost zaposlenika u industriji ovog tipa, neduženost tvrtke koja omogućuje daljnja ulaganja te brend – Lipe Mill ove godine slavi 100 godina postojanja. Sve te prednosti još nisu dovoljno iskorištene, ali, kao što kaže Jašarević, gleda li se gdje je tvrtka bila prije nekoliko godina, a gdje je sada, rezultat je dobar, no ako se uzme u obzir što je tvrtka značila prije i gdje je mogla biti danas, nije dobar.

Lipe Mill je prije rata bilo isključivo orijentiran na tržište bivše Jugoslavije pa je njenim raspadom zapao u prilične teškoće. Iz najvećih je problema izašao, ali restrukturniranje još nije završeno. U strukturi prihoda 70 posto robe plasira se na hrvatsko, a 30 posto na izvozna tržišta, ponajprije regije, zemalja Europske unije i Bliškog istoka.

Riječ je o industriji koja zahtijeva mnogo kapitala, a tipom proizvoda orijentirana je na tržište u krugu od 300 do 500 kilometara tako da je svako povećanje izvoza opterećeno visokim transportnim troškovima. Uz to, cijena papira, zbog zatvaranja dijela pogona u Europi, skočila je ovisno o programima i do 30 posto, što također utječe na nestabilnost poslovanja. Osim uvoznih, poglavito jake kineske konkurencije, Lipa Mill ima i veliku domaću konkurenciju – i industrijske proizvođače i brojne male poduzetnike i obrtnike koji se bave proizvodnjom i bilježnicama i kuverti i uredskog pribora, a koji su, iako nemaju proizvodne kapacitete poput Lipe Mill, fleksibilniji.

Planirana su ulaganja u novu tehnologiju počela. Njima bi se trebala povećati efikasnost proizvodnje i u konačnici pozitivno utjecati na prihode i dobit u tijeku je ulaganje od 650 tisuća eura, a planira se ulaganje od dodatnih 1,5 milijuna eura do ožujka 2008., i to, ističe Kovačević, sve u proizvodnju proizvoda uredske potrošnje, posebno registratara.

Investicijski ciklus planira se financirati HBOR-ovim kreditom i iz vlastitih sredstava. Program bilježnica, koji se bori s jeftinijom uvoznom konkurencijom i uzrokuje pad prihoda, neće se ugasi, nego će zasad ostati na postojećoj razini. Gašenje proizvodnje ne bi bilo isplativ, kaže Kovačević, jer se radi o serijskoj proizvodnji za koju u Lipi Mill ima osigurane strojeve i obrazovane ljude.

Na spomen Lipe Mill mnogima padne na pamet stara tvornica na Kvaternikovu trgu, na kojem se gradi novi stambeno-poslovni kompleks, i vrijednost tih nekretnina, no ta atraktivna nekretnina nije upisana u kapital Lipe Mill, nego Herucu. Lipi Mill tako ostaje lokacija u Ivecovićevoj ulici u Zagrebu, na kojoj se nalazi suvremen, deset godina stara tvornica.

U financijskom smislu snaga je tvrtke u maloj zaduženosti i likvidnosti kao nužnom preduvjetu dugotrajnog poslovnog uspjeha. U bilanci za prošlu godinu stoji da su dugoročne obveze ravne nuli, dok kratkoročne obveze iznose 12,6 milijuna kuna. S druge strane, kratkotrajna je imovina iznosila 32,3, a dugotrajna 67,8 milijuna kuna. Rezerve čine oko trećine ukupnoga kapitala kompanije.

Loše, pak, zvuči da Lipa Mill i dalje bilježi kontinuirani pad prihoda i dobiti, što upućuje na slabljenje poduzeća i njegove efikasnosti. Godine 2006. ostvareno je 13.000 kuna dobiti, odnosno 212.000 kuna manje nego godinu prije. Ukupni je prihod iznosio 54,3 milijuna kuna i 4,18 posto manje nego 2005., kad je također zabilježen pad u odnosu na godinu prije. Od ukupnog prihoda na prodaju u Hrvatskoj otpada 38,5 milijuna (2005. g. 55,6 milijuna kuna), a na izvoz 13,7 milijuna (2005. g. 15,1 milijun kuna).