Novine | Izdavač | Vrsta | Naklada | Izdanja

Iako se starim instrumentima ne mogu mjeriti nove pojave, u nedostatku podataka o prihodima naklada besplatnih novina jedini je instrument za ‘javno’ odmjeravanje snage na tržištu. Bilo da nad njima domaćica guli krumpir ili se prelistavaju uz dim cigarete čekajući tramvaj, besplatne su novine dobar biznis. Tome u prilog govori činjenica da su unatrag godinu dana svi veći domaći novinski izdavači pokrenuli svoja besplatna izdanja, kojima je zajedničko to da svi otimaju svoj dio oglašivačkog kolača i, naravno, što im je cijena ravnih nula kuna. S obzirom na to da vlasnici kriju prihode, koje isključivo stječu na osnovi marketinga, jedini instrument za ‘javno’ odmjeravanje snage na tržištu njihova je naklada.

Tako je lider na tržištu News tvrtke NCL Media Grupa, čiji je predsjednik Uprave Ivo Pukanić, koji u tjednoj varijanti izlazi samo na području metropole, dok se u ostatku Hrvatske, točnije u deset regionalnih centara, u poštanskim sandučićima može naći dvaput na mjesec. U tjednu kad se preklope tjedna i dvojtedna izdanja, ukupna naklada prelazi 670 tisuća primjeraka. Kao što navodi glavni urednik Newsa Aleksandar Stajčić, najveća prednost njihovih novina jest u tome što stižu u dom korisnika, zbog čega smatra da im je glavna konkurencija – televizija.

• Imamo dobro razvijenu infrastrukturu pa je naša distribucija ujedno jedna od glavnih konkurentske prednosti. S obzirom na format novina, koji jednostavno ulazi u poštanski sandučić, i dane u tjednu u kojima naši dostavljači dostavljaju novine, konkurenciji smo zatvorili manevarski prostor – kaže Stajčić i dodaje da je to bolja varijanta distribucije od one putem novinskih sandučića na ulici. Iako je ambicija pokretača projekta širenje izvan države, besplatne novine su, priznaje koordinator News izdanja Toni Moškov, ipak najisplativije u dobro razvijenim hrvatskim regionalnim centrima u kojima su oglašivači, unatoč visokoj cijeni komercijalnih oglasa, voljni komunicirati svoje marketinške poruke.

• Unatoč tome što neki drže da besplatne novine mogu postati oglašivački bilten s obzirom na to da se isključivo financiraju iz marketinškog budžeta kompanija, činjenica je da su sve novine na tržištu ovisne o budžetu oglašivača. Naš je koncept u startu bilo afirmativno novinarstvo, pozitivne životne priče, a aferama i špekulacijama neka se bave druge tiskovine. Svaki regionalni centar u kojem izlazi News ima svoju lokalnu redakciju koja osluškuje bilo grada i dobro surađuje s gradskim strukturama – kazao je Moškov.

Iako ima manju nakladu, neposredni konkurent Newsu na području Zagreba je Metropol, besplatni tjednik koji izdaje Večernji list u nakladi od 60 tisuća primjeraka koji se distribuiraju putem novinskih sandučića postavljenih na frekventnim mjestima diljem metropole. Direktor izdanja Goran Rubčić tvrdi da oglašivače više od naklade zanima čitanost koja je u slučaju Metropole, prema istraživanjima agencija Gfk i Mediapuls, 22,1 posto.

• Ti podaci govore da jedan primjerak u prosjeku pročita četvero Zagrepčana. Iako mnogi čitatelje besplatnih novina percipiraju kao osobe manje plaćene moći ili umirovljenike, istraživanja pokazuju suprotno. Naime, većina naših čitatelja spada u dobru skupinu između 20 i 49 godina, što je i za oglašivače najpotentnija ciljna skupina – kazao je Rubčić. Dok u NCL Media Grupi jednom od konkurentske prednosti smatraju činjenicu da primjeri stižu u ‘kasliće’, tvrdeći da čitatelji News percipiraju kao novine, a ne kao promotivni letak, direktor Metropole distribuciju putem 120 novinskih sandučića, postavljenih na frekventnim mjestima, smatra boljom varijantom.

• Naš tjednik čita tko hoće i kada hoće, a remitenda je nula posto. Jedna od naših prednosti jest i činjenica da iza tjednika stoji redakcija Večernjaka čiji novinari pune stranice Metropole. Za razliku od dnevnih besplatnih novina, koje recikliraju već objavljene vijesti, mi objavljujemo originalne članke i pod sloganom ‘Korisnost informacija za moje življenje u metropoli’ nudimo informacije koje bi mogle zanimati svakoga građanina Zagreba.

U sljedećih nekoliko godina planiramo širenje u cijeloj Hrvatskoj – najavio je Rubčić, koji kao jednu od prepreka u poslovanju izdava podatak da se sandučići Metropole razgrabe u jutarnjim satima.

• Tjednik se četvrtkom, u svega nekoliko sati, nakon tri punjenja tijekom jutra naprosto razgrabi, zbog čega su već oko podneva sandučići prazni. Kod dijela građana i oglašivača to možda stvara percepciju da Metropole nema – napomenuo je Rubčić.

Slične bi teškoće mogle moriti i izdavače besplatnog dnevnika Metro Expressa, kompaniju Metropolis, koja posluje unutar EPH budući da svoju tiskovinu distribuira slično kao i Metropolu. Prije nešto više od godinu dana EPH je dobio franšizu za izdanja Metro Expressa, besplatnih dnevnih novina koje su ušle i u Guinessovu knjigu rekorda zbog najvećeg broja čitatelja na svijetu. Na domaćem tržištu Metro Express izlazi u šest gradova u 220 tisuća primjeraka, a remitenda je 0,3 posto, koje se svakodnevno distribuiraju na frekventnim lokacijama poput fakulteta, većih gradskih križanja ili u blizini poslovnih centara.

• Metro privlači ljude s najviše novca i najmanje vremena, a namijenjen je ljudima 21. stoljeća koji traže informaciju. Bez obzira na kritike da su naše vijesti reciklirane iz drugih izdanja, činjenica je da koncept Metroa, jedinstven u cijelom svijetu, ima veću čitanost od plaćenih novina – kazala je Vanesa Benković, predsjednica Uprave Metropolisa, koristeći se podacima dobivenim iz istraživanja prema kojima triput više obrazovanih i imućnih ljudi čita Metro od Financial Timesa. Kao najveću prepreku na tržištu Benković izdvaja neadekvatna istraživanja koja rezultiraju, kao što tvrdi, kaosom i neinformiranošću oglašivača o učinku njihova oglašavanja.

• Media Puls je prihvaćen kao valuta mjerenja dosega. Podaci su, međutim, poprilično ‘čudni’ uzme li se u obzir naklada i distribucija. Sumnja u istinitost i relevantnost podataka proizlazi iz činjenice da druge dvije agencije, Mediametar i Valicon (Cati), donose posve druge odnose čitanosti novina. Pritom nije riječ o decimalnim mjestima, već je razlika u stotinama tisuća čitatelja – upozorava Vanesa Benković i dodaje da starim instrumentima nije moguće mjeriti nove pojave. Točnije, čitatelj Metroa je, kaže direktorica, pokretljiv i tehnološki napredniji od onoga kojeg su agencije navikle tražiti, zbog čega nisu u stanju uspostaviti ni relevantan uzorak ni dovoljnu zastupljenost čitatelja Metroa u uzorku. Osim što je specifičan po formatu i sadržaju, Metro ima i jedinstvenu marketinšku strategiju. Kompanija Metropolis nastoji svoj proizvod reklamirati i prodavati integracijom marketinške komunikacije, zbog čega je pokrenut projekt Metro život u kojem se istodobno na televiziji reklamiraju tiskovina i oglašivač.

• Izračunali smo da su minute oglašavanja u sklopu Metro života za klijenta povoljnije nego da se reklamira klasičnim TV spotovima – kazala je Benković.

Kao što je na području Zagreba neposredna konkurencija Newsu Večernjakova Metropolu, tako su i Metro Expressu neposredni konkurent dnevne besplatne novine 24sata. Posljepodnevno, besplatno izdanje 24sata pokrenuto je prije godinu dana, a trenutačno se može pronaći samo u Zagrebu u nakladi od 100 tisuća primjeraka. Jedan od motiva pokretanja besplatnog izdanja novina koje su ionako najjeftinije u Hrvatskoj jest to da se oglašivačima osigura maksimalna pokrivenost tržišta. Dakle, tko ne kupi redovite novine za tri kune, svakoga dana između 15 i 17 sati može nabasati na kolportera koji će mu uručiti njegovu skraćenu, besplatnu verziju.

O čitanosti besplatnog izdanja novina je, kao što tvrdi Jasna Zemljić, predsjednica Uprave, teško govoriti budući da se prema istraživanjima Mediapulsa čitanost 24sata odnosi na oba izdanja.

• Oba izdanja funkcioniraju kao jedan proizvod, a s obzirom na to da neki čitatelji čitaju i plaćeno, razdvajanje čitanosti bilo bi pogrešno, ali i gotovo nemoguće. Zato smo i oglašivačima ponudili paketno oglašavanje putem kojega se za 27,47 kuna dosegne tisuću čitatelja – kazala je Zemljić i dodala da je najveći problem na tržištu neravnomjerna raspodjela oglašivačkih sredstava koja, prema njezinu mišljenju, ne odgovara dosezima pojedinih medija.

• Primjerice, od ukupnih proračuna 70 posto se plasira na televiziju, iako su realni dosezi televizija i dnevnih novina podjednaki – zaključila je Zemljić. Iako privatni sektor voli naglasiti da je konkurencija zdrava stvar, u biznisu s ‘mukte’ novinama ona najviše veseli čitatelje. Iako svi jedu iz istog tanjura koji im serviraju oglašivači, prostora za poboljšanje, ali i nove igrače, ima. U prvom redu, malo je onih koji izlaze na nacionalnoj razini, i to iz vrlo jednostavnog razloga – zbog ograničenog proračuna lokalnih poduzetnika. No, sudeći prema planovima, u širenju vide svoje buduće konkurentske prednosti. S druge strane, u nadi da će se istraživanja prilagoditi novoj pojavljivanju besplatnih tiskovina, umjesto ‘nabijanja’ naklade izdavači će pred oglašivačima moći snage odmjeravati i na osnovi vrlo realnog instrumenta – čitanosti.