Piše: Antonija Knežević

Konkurencija na kartičnom tržištu postaje sve nemilosrdnija, a u borbi za naklonost klijenata kartičarske se kuće nadmeću izdavanjem novih proizvoda uz koje se veže sve više pogodnosti i usluga.

Iako se broj kartica u Hrvatskoj više ne povećava strelotvitom brzinom kao što je to bilo početkom ovog stoljeća, kartično su tržište i prošle godine obilježile brojne dinamične promjene. Najvažniji događaj 2006. zasigurno je prodaja Diners Club Adriatica. Nakon što je u lipnju prošle godine objavljeno da Dinersovi suvlasnici Željko Kraljević, Marijan Hanžeković i Tomaž Lovše namjeravaju prodati svoje udjele, za kupnju navedene kartičarske kuće zagrizle su OTP i Erste banka, no do kraja je u igri ostala samo potonja. Početkom 2007. iz Dinersa je priopćeno da će tvrtku preuzeti bečka Erste der österreichischen Sparkassen AG, a transakcija vrijedna 149,6 milijuna eura završena je nakon što ju je odobrila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u veljači ove godine.

Tim se preuzimanjem Erste banka popela na ljestvici najvećih izdavatelja kartica u Hrvatskoj, odnosno našla se uz bok sa Zagrebačkom bankom, koja drži drugo mjesto po broju izdanih kartica. Prije akvizicije Erste banke je imala oko 563 tisuće izdanih kartica MasterCard, Visa i Maestro, a s Dinersom se njen portfelj povećao na nešto više od milijun kartica. Uz okupljanje kartičnog tržišta, prošlu je godinu obilježio i dolazak novih igrača poput First Data Internationala.

Prošla je godina i za prvog kartičara u zemlji PBZ Card bila veoma važna. Naime, tvrtka Amex je početkom 2006. preimenovana u PBZ Card, a American Express ujedinjen je unutar nove tvrtke s još dva globalna sustava plaćanja, MasterCard Worldvideom i Visa Internationalom, koji su do tada bili u PBZ-ovu portfelju, čime je stvorena najjača kartična ustanova u regiji.

Više od osam milijuna kartica, točnije 8,126.010, izdano je do kraja 2006., odnosno u prosjeku je gotovo svaki Hrvat u lisnici imao dvije kartice, pokazuju podaci Sektor-a za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore. Prema tim podacima, oko 88,6 posto svih kartica izdalo je 25 hrvatskih banaka, dok se ostatak od 922.535 kartica odnosi na kreditne kartice American Expressa i Dinersa. Najveći postotak izdanih kartica u Hrvatskoj odnosi se na debitne kartice, dok kreditne kartice čine tek 20 posto ukupnog broja izdanih kartica u Hrvatskoj. Veći rast broja kartica, smatraju u HGK, teško je očekivati, ali predviđaju da će se vrijednost transakcija obavljenih karticama i dalje povećavati. Lani je u Hrvatskoj i u inozemstvu ‘ispegla-no’ oko 71,5 milijardi kuna, dok je godinu dana prije ta brojka bila manja 10-ak milijardi kuna.

Istodobno su i druge kartičarske kuće razvijale nove proizvode i usluge: Hrvatska poštanska banka predstavila je karticu Visa Business koja poslovnim subjektima znatno pojednostavljuje finan-čijsko poslanje, omogućuje kompanijama usmjeravanje procesa nabave, smanjenje troškova obrade, bolju kontrolu potrošnje i poboljšanje menadžmenta nabave. Najstarija hrvatska kartičarska kuća izdala je pak Vision Card, karticu namijenjenu mla-dim ljudima na početku radnog vijeka, i u zagrebački McDonald’s drive-in restoran na Vrbanima uvela beskontaktnu naplatu.

Naravno, konkurencija nije sto-ički promatrala aktivnosti u Dinersu i American Expressu pa je tako nedavno stigao odgovor iz Zagrebačke banke. Zaba je, naime, lansirala karticu Zaba go!, koja je ujedno revolving kreditna kartica, kartica s odgodom plaćanja te kartica koja nudi mogućnost obročne otplate nastalih troškova bez obračuna naknada i kamata. Novitet je i to što se za nju zasad ne plaća ni upisnina ni članarina, a u promotivnom razdoblju do početka rujna kamata za tu karticu iznosi samo pet posto. Prema najavama iz Zagrebačke banke, kartica Zaba go! izdat će se u 400-tinjak tisuća primjeraka i poslati na kućnu adresu svim klijentima koji produ proizvjeru kreditne sposobnosti.

No, Privredna banka ubrzo je odgovorila svojemu najvećem konkurentu. Uzvratila je istom mjerom, novitetom, s time da njezina nova kartica ujedinjava pet usluga, dok Zaba go! korisnicima pruža tri usluge istodobno. Riječ je o kartici Maestro koja se nalazi u sklopu paketa financijskih pogodnosti Totalna inovacija. Nova PBZ-ova ‘totalno funkcionalna’ kartica Maestro, navode u PBZ-u, omogućuje upotrebu internetskoga bankarstva, klasično i obročno plaćanje, podizanje gotovine te dva minusa, do 30 tisuća kuna plus dodatno prekoračenje za plaćanje na rate koje se odobrava u visini redovitog prekoračenja, bez kamate na otplatu u ratama i bez naknade za transakcije potrošnje. S obzirom na to da se Diners trenutačno pripaja Erste banci, ta kartičarska kuća ove godine nije izbacila nove proizvode i usluge kojima će mamiti korisnike, ali hrvatsko tržište zasigurno neće na to dugo čekati.

Uz okupljanje kartičnog tržišta, prošlu je godinu obilježio i dolazak novih igrača. Riječ je o First Data Internationalu, vodećemu svjetskom procesoru kartičnih transakcija, koji je otvorio ured u Zagrebu da bi mogao ponuditi lokalnu podršku bankama i trgovcima u Hrvatskoj, Sloveniji i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Mnoge banke i trgovci iz Hrvatske, Slovenije i Federacije BiH klijenti su tvrtke First Data i na ostalim tržištima Europe, stoga planiramo poslovni odnos proširiti i na ovo područje naše regije, pogotovo s obzirom na trend konsolidacije procesiranja kartičnih transakcija na razini Grupa – objasnio je direktor Domagoj Mandarić razloge dolaska First Datea u Hrvatsku.

Prema njegovim riječima, First Data nudi sve usluge iz područja kartičnog poslovanja, no aktivnosti te tvrtke provode ‘u pozadini’. Naši klijenti su banke i trgovci koji se zatim pojavljuju kao ugovorne strane prema krajnjim korisnicima kartica ili kartičarskim kućama poput Vise i MasterCarda. S obzirom na to da se nalazimo u više od 200 zemalja, naš spektar usluga zrcali sve što naši klijenti širom svijeta nude svojim klijentima. Nadamo se da ćemo uspjeti zainteresirati svoje klijente i za nove proizvode i usluge ili one tek u začetku na ovim tržištima, npr. punjenje mobitela preko POS terminala, širok spektar pre-paid kartica (idealno za npr. učenike koji odlaže na maturalac u inozemstvo) ili e-trgovina (pristup svjetskom tržištu za naše izvoznike) – kazao je Margetić.

Najveća krađa podataka s kartica u povijesti otkrivena je prošle godine, kad je jedan od najvećih američkih maloprodajnih lanaca TJX objavio da su nakon hakerske provale iz njegova računalnog sustava nestali podaci o najmanje 45,7 milijuna kreditnih i debitnih kartica. Prema TJX-u krađa osobnih podataka odvijala se tijekom 18-mjeseci, a ukradenje informacije odnose se na transakcije koje datiraju sve do prosinca 2002. No, kojih su se sve hakeri dokumenata dokopali, tvrtka nije mogla sigurno tvrditi zbog tehnologije kojom su se kradljivci služili, kao i toga da sustav redovito briše dokumente koji se ne upotrebljavaju.

Iako je lider na hrvatskom tržištu procesiranja tvrtka MBU u vlasništvu banaka, u First Data Internationalu smatraju da im to neće otežati ulazak na hrvatsko tržište.

Klasični modeli za procesiranje kartičnih transakcija su ‘in-house’, ‘shared utility’ i (neovisna) eksternalizacija. Naravno, uvjereni smo u prednosti neovisnog modela eksternalizacije, ali i ostali modeli mogu se naći na većini tržišta – ‘shared utility’ je model na koji često nailazimo, i ne smatramo da će otežati naš ulazak na tržište. Zbog svoje veličine možemo pružiti vrhunsku kvalitetu usluge, obraćamo posebnu pozornost na lokalnu podršku u svim zemljama i posve smo neovisni, što također smatramo velikom prednostu – zaključio je Margetić.