Odluka HFP-a da se šibenski TLM prodaje tzv. ‘domaćem konzorciju’ za jednu kunu izazvala je odmah najavu žalbe ‘međunarodnim institucijama’. Štoviše, litavsko kompanija UBIG, koja je izgubila utrku za TLM, već je odaslala pisma na adresu više institucija Europske unije, kao što je najavila Alnija Brusokienen, menadžerica UBIG-a i predsjednica Uprave tvornice glinice Birač u BiH, žaleci se na netransparentnost odluke HFP-a s obzirom na to da je njihova ponuda bila financijski izdašnja.
Propadne li prodaje šibenskog TLM-a konzorciju koji čine Zagreb-montaža, Dalekovod, Konstruktor, Aluflex pack i Feal, značit će to stvarno i propast modela ubrzanog osnivanja ‘domaćih konzorcija’ radi pariranja strancima u nadmetanju u postupcima za preuzimanje ‘domaćih strateških proizvodnji’. Podsjetimo, samo nekoliko dana ranije govorilo se također o domaćem konzorciju, koji je Luki Rajiću trebao ponuditi povoljnije uvjete od francuskoj Lactalis, još ranije o domaćem konzorciju za preuzimanje Croatia osiguranja itd. Osim toga, ‘domaći konzorcij’ postao je mantra i kad god se spomene značajniji na-stup na izvoznim tržištima, odnosno izlazak u regiju. TLM se, dakle, može smatrati lakmus papirom za hrvatske poduzetnike.
Ako prodaja TLM-a eventualno propadne zbog žalbe konkurenata, to će se držati utjecajem vanjskog faktora, ali ako se konzorcij ne održi zbog unutrašnjih nesporazuma, bit će to signal da taj model možda i nije najpogodniji za domaće poduzetnike. Vlada će se tada teško moći i dalje držati argumenta da neko poduzeće prodaje domaćim kupcima samo zato što su domaći, dovodeći se, osim toga, u situaciju da odgovara na tužakanja po briselskim hodnicima.