500 najboljih

Zbog pozicioniranosti Rijeke – koja je od Trsta i Ljubljane udaljena sat i pol, jednako kao i od Zagreba, a od Beča i Budimpešte pet sati vožnje automobilom – te manje hektičnog načina života, inozemni je biznismeni prepoznaju kao idealnu točku za situiranje posla.

Trenutačno je u gradu najviše Rusi, Talijani i Austrijanci koji uglavnom kupuju nekretnine i šire poslovanje u regiji, primarno vezano uz bankarski te trgovački sektor. Nedavno je talijanskim kapitalom otvoren i najveći trgovački šoping centar u ovom dijelu Europe – Tower centar Rijeka, u koji je Poli-centro investirao oko 150 milijuna eura. Uz to, Rijeka se rekonstrukcijom i dogradnjom 136 kilometara plinske mreže pripremila za prihvat jeftinijeg i ekološki prihvatljivijeg energenta – prirodnog plina, koji stiže u kolovozu 2007.

Ti su kriteriji presudili slijedivanju kapitala u Rijeku i fokusiranju interesa inozemnih, ali i sve jačih domaćih ulagača u zemlji, koje dodatno potiče i to što u Rijeci plaćaju jedan od najnižih prireza – svega 6,25 posto.

Slično je razmišljala i Svjetska banka odobravši uz državna jamstva kredit od 156,5 milijuna dolara za realizaciju projekta Rijeka Gateway (RGP), inače ukupno vrijednog oko 300 milijuna dolara. RGP je sada već vrlo dobro poznat široj javnosti. Njime Riječka luka dobiva novu šansu za konkuriranje na svjetskom tržištu, a grad nove prometnice, rivu, zgradu putničkog terminala na lukobranu koji se otvara za građane jer postaje šetnica u neposrednoj blizini Porto Baroša, luke u strogom centru grada gdje će se graditi naučni centar s marinom. Na prostoru Delte, predviđena je lokacija za novu koncertnu dvoranu, šetnice, veliki akvarij i prostori za komercijalnu namjenu.

Za investiranje u projekte na Delti raste zanimanje ozbiljnih i renomiranih investitora. Svoj interes za izgradnju novih sadržaja na waterfrontu iskazali su mnogi investitori jer, kao što je ustvrdio jedan interesent – Rijeka će postati ono što je Monte Carlo u Francuskoj. Kralježnica novoga gospodarskog razvoja Rijeka upravo će biti okončanje RGP-a, koji prati obnova cestovne infrastrukture bitne za Luku Rijeka i funkcioniranje grada.

Analitičari Svjetske banke su opsežnim analizama i izračunima poslovanja Riječke luke, ukalkuliravši potencijal luke, okruženje, geostrategski položaj, konkurentska ozračje te prednost koju Rijeka ima u odnosu na Trst i Kopar, prije svega zbog dubine mora u luci, procijenili da se isplati investirati u Rijeku jer je na stjecištu paneuropskog Vb koridora (Baltik – Ukrajina – Mađarska – Hrvatska), koji preko luke dobiva morski nastavak te inicijativnog Jadranoko-jonskog koridora. No, konzervatori su proglašenjem sedam lukuških skladišta spomenikom industrijske baštine povećali opseg radova u sklopu RGP-a. Umjesto rušenja skladišta, novi slobodni prostor dobit će se nasipavanjem mora i Praške obale. Uz to Luka Rijeka je već sada premašila projicirane rezultate poslovanja za 2010. pa Lučka uprava Rijeka izrađuje novi glavni plan razvoja luke na temelju kojeg će Svjetska banka odlučivati o dodatnom kreditu za nastavak realizacije RGP-a. Novi kreditni aranžman opravdan je prije svega skupim a nužnim zahvatima u ce-

Grad poduzetnik – Rijeka

Pečat takvoj percepciji dobrim dijelom valja zahvaliti bližoj povijesti, kad je taj lučki grad bio neprikosnovena meka alternativne kulture u zemlji. Tako su u Rijeci, kao svojedobno u Liverpoolu ili Birminghamu, nicali rock’n’roll i punk bendovi, klubovi i održavale se rock manifestacije.

Produkcija mladih kulminirala je u razdoblju tzv. novog vala, kad u Rijeci stasaju ne samo glazbene rock mladice (od kojih su neki i danas prisutni na sceni, poput Leta 3, Grada ili Urbana) nego i velike glumačke nade, izdaju se studentske novine Val, koje su se dobro prodavale, osnivaju se brojne alternativne kazališne i plesne skupine i radionice…

Tradicija očito nije prekinuta; danas je Rijeka prepoznatljiva po istom štitu. Novu scenu predvode bendovi poput My Buddy Moosea ili Fathera te One Peace Puzzlea, redom nagradivani, kao i Pasi, grupa vjerna punk tradiciji za koju upućeni kažu da ima i jaku bazu obožavatelja.

HNK Ivana pl. Zajca izborom produkcija u dramskom i opernom repertoaru uspio je s Karolinom Riječkom i Jaltom, Jaltom vratiti, a s Glembajevima i talijanskim dramom zadržati publiku u teatru.

Novu orijentaciju Rijeke svojedobno je očito najprije prepoznao ugostiteljski sektor. Uz rive su niknuli novi brodovi-restorani i noćni klubovi.

Pozitivan halo-efekt isprva je sve više privlačio domaće goste, u čemu je izvrsnu ulogu odigrao i izvansezone dobro organiziran i promoviran Riječki karneval, koji su inozemni mediji, inače, proglasili top-događajem u svijetu koji se ne smije propustiti. A sve je to pridonijelo jačanju identiteta Rijeke kao urbana turističkoga grada.

Veće inozemne turističke agencije uvristile su tako Rijeku kao polazišnu i dolazišnu luku za grupe turista koji putuju kruzerima pa je sada sasvim normalan prizor da su u ljetnim mjesecima na vezu u luci, osim trajekata, brodova i katamarana Jadrolinije, i kruzeri.

Broj dolaska turista u Rijeku, prema podacima TZ-a grada Rijeka, u nekoliko se godina povećao 50 posto, a prošla je godina okončana sa 62.759 turističkih dolazaka, među kojima je 63 posto inozemnih gostiju, i to najviše iz Italije.

Važna je karika i vjerski turizam s obzirom na to da je marijansko svetište na Trsatu jedno od sedam najpoznatijih u Europi. Posjeti hodočasnika sve su brojniji pa Trsat sva-kodveno posjeti i tridesetak autobusa s hodočasnicima.

Kad je riječ o hotelskim kapacitetima, Rijeka je 2006. raspolaža s 1.179 ležajeva u tri hotela, jednim hostelem i dva prenoćista i nešto slabije razvijenijim privatnim smještajem. Potražnja za smještajem opravdava najavljeni interes investitora za gradnju novog hotela.

No, Rijeci u smislu kapaciteta potporu osigurava i blizina Opatije kao i Crikvenice, ali i otoka Krka, na kojemu je smještena i sve prometnja Zračna luka Krk. Prošle je godine zabilježila promet od 169.250 putnika te 57.912 zrakoplova.

Iako je činjenica da se Rijeka ubrzano priprema za hrvatanje trendova na svjetskoj poduzetničkoj pozornici, podaci o sve više turista, zainteresiranih investitora i nekretninskom procvatu govore da su ti napori već sada prepoznati. Počela je i borba kapitala za prve niše na riječkom području.