Brzina napretka i sposobnost prihvaćanja informacija i komunikacijskih tehnologija imale su važan utjecaj na globalizacijski proces. Osim tehnološkog, svjedoci smo i napretka usporedbih inovativnih procesa koji upravljaju proizvodnjom u globalizacijskoj ekonomiji, kako između, tako i unutar tvrtki.
Poslovna je strategija logika koju kompanija koristi prilikom odlučivanja kako aloći svoje resurse, odnosno to je skup principa kojima se menadžeri vode kada trebaju nečemu reći da ili ne, kada donose odluke. Budući da je reći ‘da’ često vrlo lako, mnogo se toga može otkriti o poslovnoj strategiji proučavajući opcije koje je kompanija odlučila slijediti, odnosno provoditi.
Točno, često su isprepleteni, ali zapravo je riječ o drugačijim konstrukcima. Primjerice, možemo govoriti o inovaciji koja nije proizvela iz tehnoloških procesa poput inovacije koja proizlazi iz reorganizacije aktivnosti u poslovanju ili industriji.
Važno je odvojiti budućnost kompanije od budućnosti prilika koje su one pokušale iskoristiti. Primjerice, mnoštvo Application Service Providera osnovano je i izlistano na burzama neposredno prije kraha dot.com kompanija. Njihova ideja je bila da smještaju programe na svoje servere za klijente da ih klijenti ne bi morali sami održavati i ažurirati. Iako su Application Service Provideri nestali s tržišta, nije nestala i ideja o pružanju hosting usluga. Danas vidimo ponovni interes u pružanju softverskih usluga, salesforce.com upravo je takav primjer.
Ključan trend o kojem govorim na svojim predavanjima je povećanje važnosti, kako ja kažem, inovacijskog ekosustava, u kojem kompanije surađuju ili barem pokušavaju surađivati kako bi prezentirale novu, višu vrijednost proizvoda i usluga svojim potrošačima. Raditi u takvom ekosustavu predstavlja mnoštvo novih prilika, ali i novi set strateških izazova, kojima moraju upravljati inovatori.