Home / Poslovna scena / Kapacitet luke porastao bi na 750.000 kontejnerskih jedinica na godinu

Kapacitet luke porastao bi na 750.000 kontejnerskih jedinica na godinu

Postojeći kontejnerski mostovi među najmodernijim su uređajima u ovom dijelu Europe i svaka je dizalica teška 650 tona. Od četiri dizalice, dvije su nove i imaju mogućnost dohvata više od 14 kontejnera, a visoke su kao zgrada od 12 katova. Nove dizalice bit će teške 1.800 tona svaka, u prvoj fazi bit će ih tri i imat će mogućnost dohvata 22 kontejnera, a visoke su otprilike kao zgrada od 16 katova.

Jedan od glavnih ciljeva modernizacije luke je razvoj kontejnerskog prometa. S današnjih 94.000, kapacitet luke porastao bi na 750.000 kontejnerskih jedinica na godinu. Lučka uprava je nosilac projekta, a partneri su Luka Rijeka d.d. i za jedan dio gradnje novog poslovnog centra u Kotorvarošu partner je Grad Rijeka. Poslovni centar uključivao bi komercijalne sadržaje, koristili bi ga prije svega gradani i time bi Rijeka dobila sadržaje tipično mediteranskoga grada. Predviđen je i dio putničke luke po kraj kojega bi bila marina za jahte, kao sastavni dio.

Poslovni centar gradio bi se na 17 ha prostora u središtu grada, prema urbanističkim uvjetima koje je definirao Grad Rijeka, a gabariti se još utvrđuju. Projekt priprema Danska tvrtke COWI, koja je dobila posao na međunarodnom javnom natječaju. Preliminarno procjene te investicije kreću se oko 200 milijuna eura, a investitor bi dobio koncesiju te kođer putem međunarodnoga javnog natječaja.

Zašto se toliko pažnje posvećuje putničkom prometu kad je kontejnerski promet za luku isplativiji? Za luku je sigurno dohodovniji kontejnerski promet, ali putničkom prometu priklanjamo se zbog društvenog aspekta. Od broda koji dovozi putnike najviše koristi imat će grad. Tu prije svega mislim na turističke agencije koje bi putnicima ponudile sadržaje, ali i na ostale promotore Rijeke. Rijeka je sjedište Primorsko-gorske županije, stoga će putnički terminal omogućiti prijam brodova na obalnim linijama.

Koji su najveći problemi u koordinaciji tako golemog projekta? Kod svakog dijela projekta imali smo neke probleme pri dobivanju dokumentacije za građenje. No, najveći problem je nužnost sanacije tla novoga kontejnerskog terminala, budući da su istraživanja pokazala lošije rezultate od očekivanih. Čak bi zbog dodatne sanacije mogla ka sniti planirana gradnja kontejnerskog terminala. Sanacija, naime, podrazumijeva ojačanje tla na dubini od 30 do 50 metara, što će poskupiti projekt, ovisno o cijeni sanacije.

Koje domaće tvrtke sudjeluju u projektu i na kojim poslovima? Poslovi koje koordinira Svjetska banka rade se preko međunarodnih javnih natječaja i domaće tvrtke samo sudjeluju, dok poslove vode tvrtke koje imaju referencu za njihovo obavljanje. Domaće tvrtke su izvođači i partneri koji će izvoditi radove pod kontrolom međunarodnih tvrtki.