na morao tražiti pomoć IBM-a

Novog tipa, tzv. heavy liftere, koji mogu prevoziti i atomske reaktore, budućnost 3. maja ne bi trebala postati neizvjesna. Uz to, i grad i država strateški su se orijentirali na brodogradnju kao najvažniju izvoznu granu.

U 3. maju zaposleno je 2.315 radnika, a ondje, ovisno o opsegu posla, još radi 1.100 do 1.300 ljudi iz kooperacije. Lani je brodogradilište isporučilo četiri tankera za prijevoz naftnih proizvoda i kemikalija. Sva četiri isporučena su prije roka jer su skraćene faze gradnje, što donosi uštedu. U odnosu na 2005. ostvareno je 20-postotno povećanje proizvodnje u kompenzacijskim tonama i poboljšanje produktivnosti od 10-ak posto. Ostvaren je prihod od oko 1,4 milijarde kuna, zaustavljen je rast gubitaka, dok u knjizi narudžaba 3. maj ima upisano 14 brodova. No, brodogradilište i dalje opterećuju naslijeđeni gubici iz prijašnjih godina, ali modus rješavanja kompletne brodograđevne drame oko preživljavanja sada je u rukama Europske komisije.

Kad je riječ o razvoju Luke Rijeka, ona je u rezultatima koje je ostvarila 2006. već dosegla projekciju stručnjaka Svjetske banke, koju su očekivali 2010. Razvoj prometa kontejnera u Riječkoj luci dosegnuo je 2006. oko 100.000 kontejnerskih jedinica, što je donijelo novčani promet od 60-ak milijuna dolara. Luka Rijeka ostvarila je prihod od pet milijuna dolara, a ostatak, 55 milijuna dolara, dijeli se na prihode ostalih tvrtki u lancu uključenih u riječki prometni smjer – željeznice, ceste, brodare i koncesionare. Uz snažnoga japanskog brodara NYK-a, koji je ozbiljno zainteresiran za ulazak u luku, ondje su odavno i brojne reno-mirane kompanije poput švedskog Mæersk Norda.

Pogledaju li se burzovni indeksi i informacije, vidljivo je da raste tržišni ugled Luke Rijeka. Snažan financijski input je realizacija projekta Rijeka Gateway, ključnog zamašnjaka novoga riječkoga gospodarskog smjera. Projekt se financira kreditom Svjetske banke od 156,5 milijuna dolara, ali se može reći da će ukupna investicija biti dvostruka (financirana investitorima na bazi koncesija).

U postupku je zahtjev za odobrenje novoga kreditnog aranžmana za nastavak realizacije RGP-a II i prateće prometnice D-403. Stručnjaci su, naime, izračunali da je teret prevezen morem iz bilo koje svjetske luke, a namijenjen je odredištu u Zapadnoj i Srednjoj Europi najisplativije prekraciti upravo u Riječkoj luci jer odatle na svoje europsko odredište putuje najkraće – do najudaljenijih analiziranih odredišta u Europi za prijevoz treba svega 24 sata.

No, naravno, kalkulacije inozemnih financijskih stratega i napravljene su temeljito, dakle, u cjelovito sagledanom geostateškom paketu. Oslanjali su se na to da je uz luku nužno kompletno modernizirati i prometnu infrastrukturu – i cestovnu i željezničku i lučku.

Od već odobrenog kredita SB-a modernizaciji lučke infrastrukture namijenilo se 55 milijuna dolara, dok 100 milijuna dolara Hrvatske ceste usmjeravaju u gradnju interne lučke prometnice, izlaznih cesta iz luke do spoja na autocestu te rekonstrukciju Krčkog mosta, dakle u mrežu prometnica koje će olakšati i ubrzati neometani promet tereta iz luke kroz središte grada do spoja na autocestu.

U rekonstrukciju Bečke obale utrošeno je 10 milijuna dolara, a najsukuplji posao do sada odnosi se na gradnju 300 metara nove Zagrebačke obale, koja stoji 40-ak milijuna dolara. Najpovoljnija ponuda stigla je od japanske tvrtke Kajime, koja trenutačno izvodi radove, ali s realizacijom će se kasniti godinu dana.

Zbog zabrane rušenja sedam lučkih skladišta, koje su konzervatori zaštitili kao spomenike industrijske baštine, novi prostor za smještaj planiranog terminala na mjestu skladišta morat će se dobiti nasipanjem mora na Praškoj obali, što dodatno poskupljuje projekt za 50-ak milijuna eura.

Na korijenu lukobranu gradi se i zgrada novoga Putničkog terminala, simbol riječke rive. No gradnja cesta koju je sklopu projekta realiziraju Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste ne teče planiranom dinamikom. Gradi se istočni izlaz iz luke D-404, kao što napokon napreduju i radovi na dovršetku spoja Orešovica – Draga – Bakar, veoma važnog smjera za tranzit turista i roba u cijeloj zemlji. Postalo je upitno financiranje gradnje zapadnog izlaza iz luke D-403. Lučka Uprava izrađuje novi master plan razvoja luke. Taj će dokument poslužiti i kao baza u Svjetskoj banci za razmatranje novog zahtjeva za odobrenje dodatnog kredita u sklopu RGP-a jer će za zaokruženje pro- računa trebati i više od spomenutih 50 milijuna dolara.

Kad je o cestovnom sustavu riječ, propusna moć cestovne mreže u središtu grada slabi paralelno s povećanjem broja vozila u gradu.

Hitno je potrebno sagraditi drugi trak na dijelu Riječke zaobilaznice jer je ondje dnevna propusna moć 18.000 vozila, a u špic sezone prilazi više od 35.000 vozila, kao i spoj do Žute Lokve, odakle se zapad zemlje cestovno spaja na Dalmatinu.

Nužna su, stoga, daljnja ulaganja u gradsku cestogradnju, ali i novu organizaciju javnoga gradskog prijevoza, koja je dugoročnim strateškim planovima razvoja grada, a preko modernizacije željeznica, preduvjeti i uvođenje gradskog vlaka u javni prijevoz.

Oporavljaju se i riječke trgovačke tvrtke. Brodokomerc Nova, nakon rješavanja privatizacijskog tereta Gucićeve tvrtke, posluje stabilno. Riječke Plodine, s uhodanim prodajnim lancem u regiji, kupnjom slovenskoga Tuša i prognoziranim partnerstvom s Mercatorom sada su se već rangirale i na nacionalnoj razini.

Dionice PIK-a Rijeka na burzama cjenovno rastu, čemu pridonoši i to što je nedavnom kupnjom PIK-a Vrbosko upravo kupljeno tržište Gorskog kotara. To je jedan od koraka u borbi ‘malih’ protiv ‘velikih’ jer upravo je za PIK Rijeka interes donedavno pokazivao Agrokor, ali i Vindija, što je vjerojatno utjecalo na špekulativan dio rasta PIK-ovih dionica.

Brodar Jadrolinija je i 2006. ostvarivao zadovoljavajuće poslovne rezultate. Obnovljeni flotu novim plovilima, ojačala je vlastitu konkurentnu poziciju s obzirom na to da se novim zakonom ide na liberalizaciju tržišta brodskih linija i Jadrolinija više nema monopolistički status, stoga u ovoj godini ne očekuje udar na svoju bilancu, ako, naravno, cijena naftne na svjetskom tržištu ne poremeti prognozu s obzirom na to da je nabava goriva najsukuplja stavka u troškovima toga brodara.