Piše: Andrija Kralj

Na regionalnim je tržištima u drugoj polovini travnja kapitala zabilježen pad, iako je prvi dio mjeseca većinom bio u znaku optimizma i dizanja cijena. Obje strane medalje najbolje su se mogle vidjeti na Sarajevskoj burzi, dok u Beogradu investitori, izgleda, ne znaju prestati podizati vrijednost dionica.

Ljubljanska je burza između 19. ožujka i 19. travnja ipak bila većinom okupana optimizmom, o čemu svjedoči i rast glavnog indeksa SBI-ja 20 od 15,9 posto. U tom su razdoblju među najlikvidnijim dionicama najsnajnije izvedbe odradili Interueuropa, Istraben i Sava. Intereuropa je rasla u dva navrata: prvi put nakon što je procurilo da bi mogla biti metom preuzimanja i drugi put nakon što su objavljene namjere da koparska kompanija želi kupiti niz kompanija u državama EU Europe. Dionice su uz 11 milijuna eura prometa u promatranom razdoblju porasle čak 48 posto. Istraben je, većinom zbog dobrih lanjskih rezultata, cijenu povećao 34,9 posto uz 4,05 milijuna eura prometa. Savine najave da želi kupiti većinski udjel u Gorenjskoj banci taj su holding podigle 30,5 posto uz 4,7 milijuna eura prometa. I dalje je u dobrom ritmu Luka Koper, koja je povećala cijenu 28,5 posto. Koparski lučki operater može se pohvaliti i najspektakularnijim rastom dionica u posljednjih godinu dana – čak 194,4 posto. Na meti prodavatelja bila je nakon neuspješnog natječaja za privatizaciju Iskra avtoelektrika, koja je spustila cijenu 2,93 posto. Od dionica na slobodnom tržištu treba istaknuti Etru 33, koja je uz 4,2 milijuna eura prometa povećala cijenu 23,2 posto, a od fondova NFD 1, koji je uz 3,5 milijuna eura vrijedne trgovine vrijednost dionica povećao 7,5 posto.

U Beogradu gubitaka gotovo da nije ni bilo pa su oba indeksa iz dana u dan osvajala nove povijesne vrhunce. BELEXfm je 19. travnja prvi put prešao 3.000 bodova i u promatranom je razdoblju porastao 23,9 posto, dok je BELEX 15 povećao vrijednost čak 33 posto. U glavnoj je ulozi bila AIK banka, koja je tržišnu kapitalizaciju u mjesec dana povećala čak 50 posto. Podatak je to vrijedniji zna li se da je niška banka i najlikvidnije izdanje Beogradske burze. Sasvim suprotna sudbina snašla je Agrobanku, čije su se dionice, iako među najtrgovanijima, spustile u mjesec dana oko pet posto.

Bankarski je sektor, međutim, ponudio još dva istaknuta dobitnika – Privrednu banku i Univerzal banku. Privredna je banka povećala vrijednost dionica 18,4 posto i probila razinu od 100 tisuća dinara, dok je Univerzal banka u jednom trenutku bila vrlo blizu 50 tisuća dinara i povijesnog rekorda, ali na kraju se morala zadovoljiti sa ‘samo’ 12,2 posto mjesečnog rasta. Apsolutno je najveći dobitnik Energo projekt holding, koji je u samo nekoliko tjedana udvostručio vrijednost dionica. Nije izostao ni solidan opseg trgovine, a za to je svakako najzaslužnija informacija o novim poslovima koje je dobio taj građevinski div. Treba spomenuti i Tigar, prvu kompaniju koja je ušla na kotaciju A Beogradske burze. Taj je događaj u samo pet dana podigao dionice 20 posto, a pirotska se kompanija može pohvaliti mjesečnim skokom od 42 posto.

Sarajevska je burza počela travanj u visokom ritmu, čemu su sa svim sigurno pridonijeli podaci o trgovini u prva tri mjeseca ove godine, koja je gotovo jednaka desetomješčenoj trgovini u 2006. Oba su indeksa – BIFX i SASX-10 – gotovo svaki dan rušila rekorde, a nisu izostale ni visoke razine prometa. Sredina travnja ipak je donijela otrežnjenje s obzirom na to da se veći broj dionica jednostavno povećavao na temelju nerealnih očekivanja. Padu je sigurno pridonijela i izjava direktora Sarajevske burze Zlatana Dedića, koji je rast dionica nazvao – spekulativnim i prenapuhanim. U pumpanju cijena važnu ulogu igraju i ulagači iz Hrvatske i Slovenije. Da su stvari izmakle kontroli, najbolje dokazuje primjer indeksa SASX-10, koji je nakon niza rekorda u samo četiri dana (između 16. i 19. travnja) izgubio na vrijednosti čak 16 posto. BIFX je u istom razdoblju pao također znatnih 13,4 posto. Većina se izdanja nakon te korekcije, međutim, tek vratila na razinu s kraja ožujka prije nego što je počela velika serija. Najvećim se gubitnicama ipak mogu proglasiti Elektroprivreda HZHB i Elektroprivreda BiH.

Mostarska Elektroprivreda na vrijednosti je izgubila 19,8 posto, a sarajevski sektorski ‘kolega’ 8,5 posto. Cijena je pala 4,1 posto i dionicama Bosnaljeka. Velike oscilacije krasile su dionice Energoinvesta i Hidrogradnje, koje su katkad svakodnevno rasle, ali i padale iznad 10 posto vrijednosti. Mjesec su nakon korekcije završile na razinama s kraja ožujka.

Nakon velike serije s početka travnja, korigirane su i dionice Fabrike duhana Sarajevo, pa se nalaze na razini od 380 KM. Uprava Sarajevske burze donijela je odluku o ograničenju raspona cijene u kojem se mogu zaključiti transakcije dionicama koje ulaze u izračun indeksa SASX-10. Prema novim pravilima dopuštene su transakcije u rasponu od 10 posto iznad ili ispod zaključne cijene u prethodnom danu trgovanja. Na burzi napominju da je odluka donesena radi zaštite tržišta kapitala i interesa investitora. SASX-10 čine dionice ABS banke, BH Telecoma, Bosnaljeka, Energoinvesta, FDS-a, Hidrogradnje, JP Elektroprivrede, Elektroprivrede HZHB, Rudnika mrkog uglja Banovići i Sarajevo osiguranja.

Iako nešto blažih razmjera, korekcija nije mimošla ni Banjolučku burzu.

Nakon nekoliko tjedana stagnacije ponovno su se probudile dionice Telekoma Srpske, koji je u samo četiri tjedna povećao vrijednost dionica 20,5 posto. Tome su sigurno pridonijele i najave investicije novog vlasnika Telekoma Srbije. Dionice iz naftnog sektora i dalje su živahne. Tako su dionice Rafinerije naftne u promatranom razdoblju ostvarile rast vrijednosti od čak 61,1 posto uz prosječan obujam dnevne trgovine iznad 700 tisuća KM. Živahne su bile i dionice dvaju PIF-ova – Zeptera i Kristala.

U slučaju Zeptera razlog je tome bila provedba preregistracije u zatvoreni investicijski fond. Dionice su u četiri tjedna povećale vrijednost 31,2 posto. Kristal invest je, pak, u promatranom razdoblju povećao cijenu 22,6 posto uz prosječan dnevni promet veći od pola milijuna KM. Na strani gubitnika treba istaknuti Hypo Alpe-Adria banku, koja je u samo nekoliko dana sredinom travnja izgubila na vrijednosti 35 posto, doduše uz mršav prosječni promet od 60 tisuća KM. Pad je bilo velik i u elektroenergetskom sektoru pa su, primjerice, Hidroelektrane na Trebišnjici u samo četiri dana izgubile na tržišnoj kapitalizaciji 12,3 posto.

U Crnoj Gori nema predaha i korekcija gotovo da se nije osjetila. Promet je znatno veći u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, pa je tako, primjerice, na NEX burzi već za prva tri mjeseca 2007. premašen ukupni prošlogodišnji promet, tj. ukupni promet ostvaren za ta tri mjeseca iznosio 143,499,887 EUR, što je pet posto više od ukupnoga prošlogodišnjeg prometa.

Najviše je prašine podigla prodaja nešto više od pet posto dionica Telekoma Crne Gore za 11-ak milijuna eura, koju je izvršio američki QVT. Nakon toga je tržišna cijena dionice narasla na više od sedam eura. Najviše dionica navodno su kupili hrvatski ulagači preko Hrvatske poštanske banke, ali bilo je i dosta zainteresiranih crnogorskih ulagača. QVT je dionice prodao uz pomoć Monte Adria brokera, preko kojih su prije dvije godine i kupovali dionice Telekoma, a tada je cijena dionice bila oko 2,5 eura. Među brokerskim kućama najveći udjel u ukupnom prometu na burzama nakon tri mjeseca 2007. imao je Monte Adria broker diler, slijede Holder broker, CG broker, Moneta broker diler, VIP i Oniks broker.

Zanimljive su bile i dionice banaka nakon što je objavljena informacija da je deset crnogorskih banaka lani ostvarilo 10,3 milijuna eura profita, dva i pol puta više nego godinu prije. Najveću dobit ostvarila je Crnogorska komercijalna banka, oko četiri milijuna eura. Prema podacima Privredne komore Crne Gore, prošlogodišnji prihodi u bankarskom sektoru iznosili su 108,5 milijuna eura ili 39 posto više nego 2005., a rashodi su porasli za trećinu, na 97,5 milijuna. Ukupni kapital crnogorskih banaka iznosio je na kraju prošle godine 150 milijuna eura ili 41 posto više na godišnjoj razini zbog rasta dioničkoga kapitala i rezervi.