Piše: Lidija Kiseljak

Zbog kontinuiranog rasta kamate Europske središnje banke i mjera Hrvatske narodne banke bankama poskupljaju strani izvori financiranja. Zato se okreću domaćima, a potiču ih, među ostalim, povećanjem kamata na štednju. Zbog sve popularnijih kunskih kredita, pretpostavlja se da će se banke više orijentirati na povećanje kamata na kunsku štednju.

Početkom mjeseca redala su se priopćenja banaka o povećanju kamata na štednju, a odmah je donesen i zaključak takvih poteza: banke žele povećati pasivnu stranu radi jačanja domaćih izvora financiranja, jer strani izvori sve više poskupljaju zbog rasta referentne kamatne stope Europske središnje banke, a i dodatno postaju neisplativi zbog strožih mjera Hrvatske narodne banke.

Ipak, analitičari tvrde da taj razlog nije isključiv. Neke su banke kamate na štednju povećale i zbog izjednačavanja s konkurencijom na tržištu. Konkurencija postaju i investicijski fondovi, čiji su prinosi višestruko veći od kamata na štednju. Upravo zato i banke sve češće u raznolikoj ponudi nude i štedno-investicijske proizvode.

U Erste&Steiermärkische banci ipak tvrde da ulaganje u investicijske fondove ne treba poistovjećivati sa štednjom jer je riječ o posve drukčijoj brizi o novcu. U posljednje vrijeme vidljiv porast prinosa na ulaganja u investicijske fondove, ali valja imati na umu da u slučaju poremećaja na tržištu kapitala taj trend može krenuti i u suprotnom smjeru, odnosno u minus. Ulaganjem u depozite u banci klijentu je od početka zajamčeno da će nakon isteka oročenja dobiti glavnicu uvećanu za kamatu.

Bankama je u svakom slučaju postao važan cilj vođenje računa o pasivnoj strani. Sve kreće od pasive; tijekom svojega dugogodišnjeg poslovanja se nismo odrekli vlastite štednje, depozitne baze, pa čak i u godinama kad su naši kolege prezali za jeftinijim novcem izvana – izjavio nam je u nedavnom intervjuu predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische banke Petar Radaković.

U toj banci, primjerice, više od 50 posto izvora čine depoziti, a 70 posto su domaći. Na kraju prošle godine štednja građana je u toj banci iznosila 13,6 milijardi kuna, što je porast od 24 posto na godišnjoj razini.

U Raiffeisen banci tvrde da će banke koje u sljedećem razdoblju povećaju kamate to napraviti prije svega na kunsko depozite jer su kunski krediti postali sve popularniji u bankarskoj ponudi. Zagrebačka je banka početkom travnja izjednačila fiksne kamatne stope s promjenjivim kamatnim stopama na oročenu kunsku štednju građana. Nove fiksne kamatne stope porasle su od 26 do 36 posto pa je tako, primjerice, kod kunskih oročenih štednje na 12 mjeseci sada kamatna stopa 4,80 posto (stara kamatna stopa iznosila je 3,80).

Veće će kamate, računaju bankari, a potvrđuju i analitičari, potaknuti štednju u bankama. No, napominju, nisu kamate jedini uvjet koji može privući klijente. Zato i bankari sve češće nude razne proizvode, primjerice investicijske, kojima se kombinira štednja ili nudi po povoljnijim uvjetima, koji se ne temelje isključivo na kamatama.

Takvi proizvodi, uključujući i poticajnu kamatu, utječu na stalni trend rasta depozita u bankama. No, nisu i presudni, jer trend rasta štednje u bankama, što zbog tradicije, što zbog sigurnosti, godinama ima stalni prirast. U, primjerice, Zagrebačkoj banci kunska je štednja lani u odnosu na godinu prije porasla više od 200 posto.

Razlog takva trenda je u dugogodišnjoj stabilnosti domaći valute, kao i višim kamatnim stopama na kunsku štednju, pa se klijenti između kunske štednje, koja daje višu kamatnu stopu, i štednje u tradicionalno preferiranoj valuti euro odlučuju za kunsku štednju, kažu u Zabi i dodaju da zato i kunska štednja čini petinu ukupne štednje u njihovoj banci.

Inače, ukupni depoziti građana u Zagrebačkoj banci iznose 4,3 milijarde eura, što čini gotovo trećinu svih ukupnih depozita građana u Hrvatskoj.

I u ostalim je bankama primijećen rast depozita, koji su prema podacima do kraja veljače iznosili 167,6 milijardi kuna. I dalje prevladavaju depoziti u stranoj valuti i čine 89,6 milijardi kuna ukupnih depozita. Kunskih štednih i oročenih depozita u bankama ima 46,6 milijardi kuna. No, zanimljiviji je podatak da su se u godinu dana kunske depoziti povećali 56,2 posto.

Najviše u kunama štede poduzeća, dok kod stanovništva prevladavaju devizni depoziti. A bankama je upravo cilj potaknuti građane na štednju u kunama jer je njihova štednja najstabilnija pasiva, koja omogućuje dugoročne izvore.

Privredna banka je početkom mjeseca povećala kamate na oročenu štednju, rentnu štednju te oročenu uz fiksnu kamatnu stopu u dolarima. Tako se sada kamate kreću od 1,3 do 3,3 posto na godinu na štednju s promjenjivom kamatnom stopom, a ovisno u visini uloga i duljini oročenja. Kod rentne štednje one se kreću od 2,20 do 3,20 posto, a kod oročene štednje uz fiksnu kamatnu stopu od 2,30 do tri posto na godinu.

Radi privlačenja štednje ta je banka potkraj prošle godine uvela novi proizvod PBZ kuna plus štednju, a uz pomoć njega prikupila je više od 740 milijuna kuna. Štednja u toj banci porasla je na 23,8 milijardi kuna, od čega je 77 posto u devizama, a 23 posto u kunama. No, trend rasta je i njoj veći na strani kune.

U Hypo Alpe-Adria banci trenutačno rade reviziju postojećih kamatnih stopa, a za sljedeći mjesec najavljaju nove kamatne stope na oročene depozite u kunama i ostalim valutama. Priznaju da u proteklim godinu dana kamatne stope rastu zbog povećanja EURIBORA i povećanja regulatornog pritiska HNB-a.

I u Société Générale Splitskoj banci najavljaju uskoro novi štedni proizvod koji će sadržavati veće kamatne stope. Nedavno su, pak, uveli štedni proizvod Ritam štednju, a opet zbog privlačenja nove štednje. U toj se banci, inače, štednja prošle godine povećavala 30 posto.

Zajamčena i prigodno povećana fiksna kamatna stopa na godišnju oročenu štednju, bez obzira na iznos pologa, glavna je značajka nove akcijske ponude Centar banke.

Tijekom te akcije, koja traje do 20. svibnja ove godine, novougovorena oročenja štedišima donose 0,2 postotna boda veću kamatnu stopu. Tako, primjerice, štednja na tri godine u toj akciji ostvaruje kamatnu stopu od čak 5,7 posto. U kombinaciji s ostalim pogodnostima ‘Proljetne štednje’ u Centar banci ta je ponuda jedinstvena.

Naime, kamatne stope u toj ponudi iste su bez obzira na visinu uloga, koji ni s čim nije ograničen. Osim toga, u slučaju potrebe, štedišima je omogućen raskid ugovora te prigodne oročene štednje bez naknade i kamata koju bi ostvarili do tog roka da su imali ugovor o redovitoj oročenoj štednji uz fiksnu kamatu. Uzmemo li u obzir osjetljivost štedišta na ‘nezajamčene’ ponude kamatnih stopa, ovo je još jedan razlog zbog kojeg će vrijednosti ponude ‘Proljetne oročene štednje’ Centar banke moći bolje i racionalnije procijeniti.