Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Radnik tvrdi da mu je poslodavac u posljednje dvije godine isplaćivao manju plaću od iznosa na koji ima pravo, pa traži razliku zajedno sa zateznim kamatama. Mogu li poslodavac i radnik, da izbjegnu sudski spor, sklopiti nagodbu o isplati te razlike? Kako se u tom slučaju oporezuje isplata razlike plaće, a kako zatezne kamate?

Nagodba je ugovor koji sklapaju osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o pravnom odnosu. Kako je članom 153. Zakona o obveznim odnosima izrijekom određeno da predmet nagodbe može biti svako pravo kojim se može raspolagati, novčana potraživanja iz radnog odnosa mogu biti predmet nagodbe. Dakle, poslodavac i radnik među kojima postoji spor mogu sklopiti nagodbu o isplati razlike plaće za sporno razdoblje u kojoj se radnik može odreći zateznih kamata.

U slučaju isplate zaostalih plaća na temelju izvansudske nagodbe doprinosi za obvezna osiguranja obračunavaju se prema propisima koji su bili na snazi za godinu na koju se odnosi razlika plaće. Iznimka su samo zaostale plaće koje se odnose na razdoblje do 31. prosinca 2002. Pri isplati tih plaća primjenjuju se vrste i stope doprinosa koje su bile na snazi na 31. prosinca 2002., s time da se doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje i posebni zdravstveni doprinos za osiguranje od nesreće na radu i profesionalne bolesti obračunava samo ako se plaća odnosi na razdoblje u kojem je bila propisana obveza plaćanja tih doprinosa.

Obračun poreza na dohodak pri isplati plaće na temelju izvansudske nagodbe obračunava se kumulativno, prema propisanim poreznim stopama od 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o iznosu porezne osnove, uz primjenu jednoga mjesečnog osobnog odbitka za sve isplate obavljene u odnosnom mjesecu. Takav se primitak smatra dohotkom mjeseca u kojem je isplata obavljena, neovisno o tome na koje se razdoblje odnosi isplata plaće. Stoga će u isplati zaostalih razlika plaće porezno opterećenje biti znatno veće nego što bi bilo da su se plaće redovito isplaćivale.

Ugovorne strane mogu u nagodbi ugovoriti svotu bruto plaće ili svotu neto plaće, iako je u smislu odredbi Zakona o radu primjerenije ugovaranje bruto iznosa plaće. No, u tom će slučaju radnik snositi veći porezni teret.

Zatezne kamate koje se radniku isplaćuju na temelju izvansudske nagodbe ili na temelju bilo kojega drugog ugovora, sporazuma ili odluke u ukupnoj su svoti u poreznom smislu izjednačene s isplatom plaće i podliježu obračunu i uplati doprinosa iz plaće, doprinosa na plaću, poreza na dohodak i možebitnog prireza. Obvezni doprinosi i porez na dohodak dospijevaju u trenutku isplate zatezne kamate – plaće. Dakle, iako se u smislu radnog i obveznog prava radi o zateznim kamatama, u poreznom je smislu riječ o isplati plaće radniku.

Poslodavac je svim zaposlenim radnicima u povodu Uskrsa isplatio godišnju nagradu od 2.000 kuna kao neoporezivi primitak. Među zaposlenima su i dvije radnice koje rade nepuno radno vrijeme. Je li za njih neoporezivi iznos nagrade razmjeran odnosu nepunog i punog radnog vremena?

U vezi s mogućnošću isplate neoporezivih naknada propisi o porezu na dohodak ne razlikuju radnika zaposlenog na puno radno vrijeme od onoga zaposlenog na nepuno radno vrijeme. Za primjenu poreznih propisa dovoljno je da je riječ o isplati propisanog primitka na temelju radnog odnosa, neovisno od opsega ugovorenog radnog vremena.

Radniku koji radi na nepuno radno vrijeme pod jednakim uvjetima i u istim iznosima kao i radnicima koji rade s punim radnim vremenom mogu se neoporezivo isplaćivati naknade troškova dolaska na posao i odlaska s posla, godišnje nagrade, jubilarne nagrade, potpore za bolovanje, potpore u slučaju invalidnosti, potpore u slučaju smrti člana uže obitelji i drugi neoporezivi primici. Dakle, poslodavac nije povrijedio porezni propis ako radniku koji radi nepuno radno vrijeme isplati puni iznos godišnje neoporezive nagrade od 2.000 kuna.

Radnik je zatražio od poslodavca da mu omogući korištenje neplaćenog dopusta od godinu dana radi odlaska u inozemstvo. Poslodavac mu želi izazivati ususret i odobriti mu korištenje neplaćenog dopusta, ali samo ako za to vrijeme nema nikakvih financijskih izdataka za odnosnog radnika. Je li to moguće?

Zakon o radu određuje u kojim slučajevima radnik ima pravo na neplaćeni dopust, pa mu ga poslodavac ne može uskratiti. Primjeri takvih slučajeva su pravo na korištenje neplaćenog dopusta do tri godine starosti djeteta, korištenje neplaćenog dopusta zbog služenja vojnog roka, bilo u oružanim snagama, bilo civilnom služenju, te pravo na mirovanje radnog odnosa kandidata za zastupnike, članove skupština ili vijeća. Osim tih propisanih slučajeva, poslodavac može radniku omogućiti korištenje neplaćenog dopusta za osobne potrebe ako to dopušta organizacija rada i potrebe posla (za školovanje, gradnju kuće ili vikendice, odlazak u inozemstvo, njegu člana obitelji, njegu djeteta i dr.).

Za vrijeme neplaćenog dopusta miruju prava i obveze iz radnog odnosa. U svim slučajevima korištenja neplaćenog dopusta poslodavac je obvezan odjaviti radnika iz sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a nakon isteka neplaćenog dopusta ponovno ga prijaviti nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Za vrijeme neplaćenog dopusta poslodavac ne plaća doprinose za socijalna osiguranja za odnosnog radnika, kojem za to vrijeme radni odnos miruje.

Pitanja na koja želite dobiti odgovor od naših financijskih, poreznih i drugih stručnjaka možete poslati i na adresu: Lider, Savska cesta 41, 10 000 Zagreb, javiti na telefon 01/6333-514 ili poslati na e-mail: [email protected]