Korištenje pretporeza za nabavu koja ne koristi tvrtki

Poduzetnicima je porezno najprikladnije da upotrebju imovine tvrtke deklariraju kao isplatu dobiti. Stopa poreza na dobit u Hrvatskoj je svega 20 posto.

Pravo na korištenje pretporeza često motivira poduzetnike da preko tvrtke nabavljaju imovinu koja nije namijenjena obavljanju djelatnosti, nego isključivo privatnim potrebama poduzetnika i njegove obitelji. Poduzetnicima je privlačno kupiti automobil, brod ili jahtu za trgovačko društvo i odbiti ulazni pretporez, čime nabava takve imovine pojeftini- njuje za gotovo jednu petinu cijene. No, u vezi s takvom praksom treba naglasiti da je pravo na odbitak pretporeza uvjetovano nabavom za gospodarsku namjenu.

Ako trgovačko društvo nabavlja jahtu, takva nabava mora biti poduzetnički motivirana, što znači da će društvo obavljati djelatnost iznajmljivanja plovila ili pružati druge usluge u nautičkom turizmu. Pružanje takvih usluga uvjetovano je prethodnom registracijom na trgovačkom sudu i pribavljanjem odgovarajućih dozvola. Nisu li ispunjeni nabrojeni uvjeti, riječ je o nabavi za privatne svrhe pa porezni nadzor ima mnogo argumenta osporiti pravo korištenja pretporeza.

U slučaju kad se za privatne potrebe upotrebljavaju dobra proizvedena u društvu, tržišna cijena na koju se obračunava PDV određena je u visini cijene proizvodnje. Na primjer, trgovačko društvo koje proizvodi odjeću ili obuću u slučaju isporuke odjevnih predmeta vlasniku društva ili članovima njegove obitelji duguje porez na dodanu vrijednost na osnovicu u visini proizvođačke cijene tih proizvoda iako se oni na tržištu prodaju po višoj cijeni.

U svim takvim slučajevima porezni propisi polaze od toga da je trgovačko društvo fizičkoj osobi isporučilo dobro ili obavilo uslugu za koju je trgovačko društvo obvezno izdati račun ili sastaviti obračun te cijenu takve isporuke uključiti u prihode, a posebno evidentirati i platiti obvezu za porez na dodanu vrijednost. Ukupnu cijenu takvog računa – obračuna…

Član društva može posuditi novac od tvrtke, a takva se pozajmica ne smatra izuzimanjem novca, nego je riječ o kreditu. Trgovačko društvo i fizička osoba koja posuđuje novac moraju sastaviti pisani ugovor o zajmu u kojem određuju kamatnu stopu, ako je ugovorena, te uvjete i rok povrata pozajmice. Trgovačko društvo, naime, može, ali nema obvezu fizičkoj osobi zaračunati kamatu na danu pozajmicu.

Ako kamata nije ugovorena ili je ugovorena prema stopi manjoj od četiri posto na godinu, trgovačko društvo obvezno je obračunati porez na dodanu vrijednost najmanje na kamatu od četiri posto na godinu. Ako je ugovorena kamata prema stopi većoj od četiri posto na godinu, PDV se obračunava na tu ugovorenu kamatu.

Ako kamata nije zaračunana, smatra se da je fizička osoba ostvarila primitak u naravi, koji je oporeziv porezom na dohodak. Način oporezivanja tog dohotka i visina poreznog opterećenja ovisi o tome u kakvu su odnosu korisnik pozajmice i trgovačkog društva kao davatelj pozajmice. Taj se primitak oporezuje ili kao plaća u naravi ili kao drugi dohodak, što uključuje i obvezu plaćanja propisanih doprinosa.

Za članove društva riječ je o dohotku od izuzimanju ili o isplati dobiti. Porezno je privlačnije da član društva podmiri takvo potraživanje isplatom zadržane dobiti ili predujma dobiti tekućeg razdoblja. Zajedno s uključenim PDV-om trgovačko društvo potražuje od fizičke osobe kojoj je isporučeno dobro ili obavljena usluga, bez obzira na to o kome je riječ. Ne može li se utvrditi kome je usluga obavljena ili isporučeno dobro, smatra se da je isporuka obavljena odgovornoj osobi koja je donijela odluku o takvom nepoduzetničkom izdatku.

Ako fizička osoba ne plati trgovačkom društvu naknadu za primljena dobra ili korištene usluge, u poreznom se smislu smatra da joj je trgovačko društvo omogućilo primitak u naravi koji se oporezuje porezom na dohodak ili porezom na dobit. Kad je riječ o članu uprave društva, takav se primitak oporezuje kao plaća. Ako je posrijedi član društva, tada je riječ o isplati zadržane dobiti bilo iz prošlih poreznih razdoblja, bilo o predujmu dobiti za tekuće razdoblje. Nema li mogućnosti isplate dobiti jer društvo posluje s gubitkom, tada je riječ o dohotku od izuzimanja koji se oporezuje stopom poreza na dohodak od 35 posto i pripadajućim prirezom ako je propisan prema prebivalištu fizičke osobe.

Promatranje prema visini poreznog opterećenja, za poduzetnike je fiskalno najprihvatljivije da upotrebu imovine trgovačkog društva deklariraju kao isplatu dobiti. Stopa poreza na dobit u Hrvatskoj je svega 20 posto, a na primjete od udjela u dobiti i na dividende ne plaća se porez na dohodak. Iznimka je dobit ostvarena od 2001. do 2004. koja podliježe oporezivanju porezom na dohodak do kapitala prema stopi od 15 posto i možebitnom prirezu, o čemu treba voditi računa i u slučaju kad se dobit iz tog razdoblja isplaćuje prebijanjem s potraživanjem za usluge ili dobra koja je trgovačko društvo isporučilo članu društva.

Upotreba dobara i usluga tvrtke za privatne svrhe nije rashod reprezentacije. Reprezentacijom se smatra ugošćenje i darovanje poslovnih partnera, a poslovni su partneri osobe s kojima je uspostavljen poslovni odnos ili se namjerava uspostaviti. Porezno su priznati rashodi od 30 posto, a podliježu oporezivanju PDV-om u iznosu od 70 posto učinjenih izdataka, što ih ipak čini porezno privlačnijim od izuzimanja za privatne svrhe.

No, valja biti oprezan jer porezni propisi izrijekom nalažu da se na računima ili obračunima za pravljene rashode reprezentacije obvezno navede naziv poslovnog partnera čiji su predstavnici ugošćeni ili darovani. Ne traži se na-vodenje imena fizičkih osoba, nego samo naziv trgovačkog društva poslovnog partnera. Dakako, porezni nadzor ima ovlaštenje da prema cjelini poslovnih odnosa utvrdi je li riječ o gospodarski opravdanom izdatku. Teško je, primjerice, opravdati da su računi za nabavljeni skupocjeni dijamantni nakit ili za krznu odjeću namijenjeni darivanju poslovnih partnera. Ili, poduzetniku će biti teško dokazati da je račun za svadbenu večeru ugošćenje poslovnih partnera. Karakter nekog poslovnog događaja s poreznim implikacijama trebao bi se prosuđivati prema njegovoj gospodarskoj biti, a ne isključivo prema onome kako se takav izdatak ili rashod deklarirao. U slučaju kad se prividnim poslovima prikrivaju pravi poslovi ili odnosi, porezno je relevantan prikreni posao, neo visno o tome kako je porezni obveznik to deklarirao.

U slučaju kad trgovačko društvo kupi stan namijenjen stanovanju, čak i ako ga namjerava iznajmljivati, nema prava na odbitak pretporeza. Usluge stanovanja, naime, oslobodene su PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Dakako, poduzetnik može kupiti nekretninu s namjerom da je upotrebljava kao poslovni prostor (u tom slučaju ima pravo odbiti pretporez), a naknadno promijeni odluku i koristi se tim prostorom za iznajmljivanje za stanovanje. Ako je riječ o takvoj naknadnoj promjeni odluke, propisana je obveza da se u trenutku donošenja odluke o prenamjeni nekretnine ispravi prethodno iskorištjen pretporez. Ispravak pretporeza provodi se samo ako od dana naba ve nekretnine do dana prenamjene za upotrebu te nekretnine radi obavljanja prometa oslobodjenih PDV-a nije proteklo deset godina i uz uvjet da se ispravlja pretporez veći od 2.000 kuna.