Čak polovina zaposlenih Francuza zarađuje manje od 1.220 eura na mjesec, a trećina manje od minimalne plaće (936 eura). Sarkozy namjerava povišiti plaće povećanjem broja prekovremenih sati koji bi bili izuzeti od plaćanja socijalnih davanja.
Očekivanom pobjedom kandidata konzervativnog UMP-a Nicolas Sarkozyja u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora završili su najzanimljiviji ovogodišnji izbori u nekoj od članica Europske unije. Iako je kampanja na tretnjak bila i prljava, sve to pada u drugi plan sada kad se očekuju prvi konkretni potezi novog stanovnika Elizejske palače. A koliko će stvarnih novih poteza biti, ostaje vrlo upitno. Sva je prilika da će Sarkozy biti skloniji od svog prethodnika Chiraca intervenirati u gospodarstvu u onim slučajevima kad procijeni da su ugroženi interesi francuske industrije. Upravo je naglasak na industrijskim pitanjima bio jedan od važnijih dijelova Sarkozyjeve izborne kampanje. Pitanja poput opstanka EADS-a i visokih cijena energije bit će, pretpostavlja se, i jedna od glavnih tema skorog sastanka na vrhu Sarkozyja s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koji bi se trebao održati u idućim nekoliko tjedana. Upravo bi energetika mogla biti i prva točka francusko-njemačkog sukoba. Strahuje se, naime, da će Francuskoj, iako je godinama znatno investirala u nuklearnu energiju, liberalizacija tržišta donijeti više cijene energenata.
Francuska država i dalje drži velike vlasničke udjele u najvećim industrijskim kompanijama, pa je tako Sarkozy u kampanji često spominjao spašavanje Alstoma kao ‘uspješnu priču’.
- Treba nam nova etika kapitalizma – kaže novi predsjednik.
Što se EADS-a tiče, najvažnije je da ponovno postane ‘operativan’, a nakon toga se, kaže, može razmišljati o eventualnim promjenama u vlasničkoj strukturi. Za sve nevolje te gigantske kompanije optužio je socijalističku vladu bivšeg premijera Lionela Jospina. Dakle, pomoć EADS-u mogao bi biti jedan od prvih poteza.
Moguć sukob sa sindikatima već prije ljeta Sarkozyjev tim želi donijeti paket zakona koji bi inicirao reforme na tržištu rada, u javnom sektoru i obrazovnom sustavu, uključujući i kontroverzni zakon o minimumu usluga koje se moraju pružiti i tijekom štrajka. Sasvim je jasno da će u tom slučaju izbiti otvoreni sukob sa sindikatima, koji najavljaju da će se svim sredstvima boriti za očuvanje postojećih prava. Međutim, na kraju opet ostaje problem novca, odnosno tko će platiti sve planirane reforme. Oboje je kandidata u izbornoj kampanji ispravno detektiralo nužnost smena francuskog javnog duga, međutim, smatraju analitičari, oboje je i propustilo predložiti jasna rješenja kako ga smanjiti.
