Godinu i pol nakon starta, jasno je da direktora Tele2 uskoro očekuju novi izazovi, možda više regulatorni nego tržišni. Prema koncesijskom ugovoru, kompanija mora u roku tri godine pokriti cijelu zemlju signalom svoje mreže, a već se susreće s velikim problemima pri pronalaženju lokacija za odašiljače.
Direktor Tele2 Mats Tilly gotovo se potpuno uklapa u pozitivan stereotip skandinavskog menadžera. Ljubazan, staložen i neopsjednut hijerarhijskim podjelama, taj 42-godišnji Švedanin je na čelu trećega mobilnog operatera u Hrvatskoj od osnivanja Tele2 2005. godine. U protekle dvije godine uspio je riješiti sve prepreke ulaska na tržište koje su dotad ravnopravno dijelili T-Mobile i Vipnet te steći 400.000 korisnika, odnosno osam posto svih SIM kartica prodanih na hrvatskom tržištu.
Hrvatsko je tržište bilo svojevrsno menadžersko vatreno krštenje za Matsa Tillyja, jer je to bilo prvi put da je bio odgovoran za ulazak Tele2 na neko tržište. Nakon što je stekao diplomu iz financija i poslovnog upravljanja na Sveučilištu u Linkopingu, 1989. godine zapošljava se u Ericssonu, gdje radi sljedećih pet godina. Zatim prelazi na mjesto financijskog direktora u Buena Vista Home Entertainmentu, odnosno Walt Disneyju. Na poziciju financijskog direktora Tele2 grupe za područje Baltika i Istočne Europe sa sjedištem u Estoniji dolazi 1999. godine. Četiri godine kasnije dobiva priliku testirati svoje upravljačke vještine i na čelu latvijskog Tele2 zamjenjuje Billa Butlera. Njegov prethodnik je, međutim, već u velikoj mjeri postavio poslovanje kompanije u Latviji, na čije je tržište Tele2 ušao 2000. godine kupnjom Baltkom GSM-a, jedinoga alternativnog mobilnog operatera u zemlji.
Nakon nepune dvije godine u Latviji, Matsu Tillyju ukazala se prilika za pravo dokazivanje. – Za Hrvatsku sam se zainteresirao iste sekunde kad sam čuo da ćemo ući na tržište. Hrvatska mi je bila izazov zbog pokretanja operacije, izgradnje mreže, početka od nule… – objašnjava direktor Tele2.
Ulagak švedske kompanije na hrvatsko tržište nije bio nimalo lagan. Nakon što su istekle tajne obveze države prema postojećim operaterima o zabrani dolaska trećega konkurenta, na prvom natječaju za treću GSM koncesiju u listopadu 2004. ponuda Tele2 je odbijena. Tek je na drugom natječaju u jesen 2004. Vijeće za telekomunikacije prihvatilo ponudu hrvatsko-švedska konzorcija Treća sreća, u kojem je devet hrvatskih kompanija koje zastupa Fond Quaestus imalo udjel od 49 posto, a Tele2 51 posto. Hrvatske tvrtke u konzorciju su Dalekovod, Jamnica, Fima Holding, Croatia osiguranje, Nexe grupa, Konstruktor-Inženjering, Lura, Institut građevinarstva Hrvatske i Privredna banka Zagreb. U takvu situaciju je stigao Mats Tilly, ali problemi nisu nestali. Vrtkva je prema koncesijskom ugovoru trebala početi raditi u roku od šest mjeseci od potpisivanja koncesijskog ugovora (potpisan u veljači 2005.). Problem je iskrsnuo u interpretaciji te obveze: čelnik Tele2 tvrdio je da se obveza odnosi na početak rada tvrtke, dok je Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT), tvrdio da je Tele2 u tom roku morao početi nudit prve usluge na komercijalnoj bazi. Nakon inspekcijskog nadzora, HAT je čak objavio da je Tele2 u sukobu s hrvatskim zakonima jer nije u roku od šest mjeseci od dana sklapanja Ugovora o koncesiji ispunio obvezu početka obavljanja telekomunikacijskih usluga. Prema tom nalazu Vijeće Agencije teoretski je moglo oduzeti koncesiju tvrtki ili je blaži kazniti tek financijskom kaznom. Mats Tilly (vjerojatno uz pomoć utjecaja hrvatskih partnera na konzorciju) uspio je izbjeći bilo kakvu kaznu, ali odnosi s regulatorom ostali su napeti sve dok Tele2 nije počeo nudit usluge i dok nije objavio tarife u listopadu 2005. godine. Tilly je početkom 2006. imao ‘malu’ raspravu i s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, koje je kompaniju prisililo da naplatu računa iz Luksemburga prebací u Hrvatsku.
Čelnik Tele2 ipak ne smatra burne odnose s regulatorom i državnim institucijama najvećim izazovom. – Pokretanje poslovanja bilo mi je najveći izazov. Izuzetno sam zadovoljan načinom na koji su ljudi reagirali na naš launch, uspješno smo kreirali Tele2 brend kao cjenovnog lidera, razbudili smo tržište i među korisnicima stvorili jako dobar imidž. Drugi izazov, koji još traje, izgradnja je mreže. Premda dobro napreduje, još uvijek imamo problema u dobivanju građevinskih dozvola za naše lokacije – kaže Tilly.