Home / Tvrtke i tržišta / Na vremenske prilike uopće ne misli 79 posto tvrtki

Na vremenske prilike uopće ne misli 79 posto tvrtki

Najveću korist iz globalnog zatopljenja izvući će proizvođači energije iz obnovljivih izvora, što je već sada vidljivo na razvitku njihovih dionica. Pobijedit će tvrtke koje se bave sustavima, uslugama i proizvodima za podizanje energetske efikasnosti, proizvodnjom struje i topline iz obnovljivih izvora te proizvođači biogoriva, a u tom bi dijelu i Hrvatska mogla znatno profitirati.

Od kako postoji službeno mjerenje temperature u Hrvatskoj, ovogodišnji travanj bio je najtopliji i najsuši do sada, a s iznimno visokim temperaturama u povijest bi prema predviđanjima meteorologa mogla ući i cijela 2007. – vjeruje se da će to biti najtoplija godina do sada. Pridoda li se tim podacima i informacijama da se deset najtoplih godina u povijesti smjestilo u posljednjih dvanaest godina, globalno se zatopljenje više ne čini kao stvar daleke budućnosti.

Uz pomoć agencije Hendal istražili smo kakvog su utjecaj vremenske prilike u posljednjih godinu dana imale na poslovanje hrvatskih tvrtki. Naime, od rujna do danas to je toplo vrijeme pogodovalo turizmu, ali mediteranska regija u budućnosti će se suočiti s velikom nestašicom vode i dramatičnim ekonomskim posljedicama smanjenja broja turista. Umjesto 513 milijuna turista iz sjeverne Europe, Sredozemlje će 2050. godine posjetiti između 315 i 402 milijuna turista. Istaknuto u novcu, to je 64 do 110 milijardi dolara na godinu manje.

Na vremenske prilike uopće ne misli 79 posto tvrtki. Uključujete li u svoje poslovno planiranje rizik od utjecaja vremenskih prilika na poslovanje? Samo 5% tvrtki odgovara da uvijek uključuje taj rizik, dok 79% ne razmišlja o tome.

Gubitnici su poljoprivreda zbog suše i lošeg sustava navodnjavanja, šumarstvo zbog povećanog broja nametnika, ribarstvo zbog cvjetanja mora prouzročenog većim temperaturama, toplane i plinare zbog manje potrošnje energije za grijanje, tekstilna industrija zbog manje prodaje skuplje zimske odjeće, industrija obuće zbog manje prodaje skuplje zimske obuće, zimski turizam zbog izostanka snijega, proizvođači i uvoznici opreme za zimske sportove zbog smanjene potražnje, te klasična proizvodnja električne energije zbog smanjenja količine kiše.

Zoran Vakula ističe da meteorološka informacija, ne samo vremenska prognoza, nedovoljno se iskorištava i ne shvaća se posve njeno značenje u svakodnevnom životu i poslovanju. Da bismo ilustrirali utjecaj temperature zraka na prodaju piva, usporedio je podatke o temperaturi zraka i prodaji piva u maloprodaji konzultantske kuće AC Nielsen u razdoblju od travnja do rujna 2005. i 2006. godine.

Tijekom travnja i svibnja zabilježena je veća prodaja u 2005., kada je svibanj, s više dana s temperaturom višom od 24°C, bio zamjerno topliji nego 2006., te vjerojatno potaknuo češće osjećanje pivom. U lipnju i srpnju prodaja je pak bila veća 2006. godine, za što postoji više čimbenika, uključujući Svjetsko nogometno prvenstvo.

Činjenica je da se i temperatura zraka i prodaja piva u kompanijama bilježi dnevno i da je moguće napraviti i detaljnije analize. Iako se država spasila od elementarnih nepogoda poput tuče, kiše i smrznutih usjeva, elementarna nepogoda zvana suša već opasno pogada hrvatsku poljoprivredu, ponajviše voćarstvo.

Voćke koje su sada već rodile plodove, kažu stručnjaci, neće imati dovoljno vode da ih othrane, a ta voda im nedostaje jer nije bilo snijega koji natapa zemlju. Potreba za kvalitetnim sustavom navodnjavanja postaje sve očitija. Ako je neki proizvođač zasnovao intenzivnu proizvodnju povrća ili voća bez mogućnosti navodnjavanja, to je od njega neodgovorno, jer takva proizvodnja ne može ovisiti samo o urednim kišama.

Poljoprivreda će zbog visokih temperatura i izostanka zime trpjeti i od velikog broja različitih nametnika, pa veću zaradu mogu očekivati proizvođači i uvoznici pesticida. Ti proizvođači planiraju na osnovi procjena vremenskih prilika. Osim insekticida i herbicida, zbog toplih zima raste i prodaja proizvoda za zimsko prskanje.

Hrvatska je kao turistička destinacija posebno pogođena klimatskim promjenama jer prevladava turizam tipa ‘sunce i more’, za koji je vrijeme presudno. Uspješnost turističke sezone odražava se i na poslovanje brojnih drugih industrija, osobito onih čija prodaja direktno ovisi o vremenskim prilikama.

Riječ je, naravno, o pivarskoj industriji, industriji bezalkoholnih napitaka te sladoleda, koje imaju izražen sezonalni karakter. Osim što povoljni vremenski uvjeti direktno utječu na prodaju tih proizvoda, oni imaju i indirektan utjecaj na njihovu potrošnju, jer o njima ovisi tijek turističke sezone.

Ovoga ljeta očekuje se povećana potražnja pića. S obzirom da je tržište vode iznimno osjetljivo na kretanje vanjskih temperatura i količinu oborina tijekom ljeta, ne trebaju čuditi oscilacije u prodaji zbog vremenskih prilika. Energetska se pića ljeti izrazito dobro prodaju.

Relativno nova kategorija na tržištu – RTD pića (ready-to-drink) bilježi značajan porast prodaje ljeti. Pomalo iznenađujuće zvuči da se ljeti bilježi značajan porast prodaje rakija, ali one su u vrhu ‘ljetnih’ kategorija. Da vrijeme igra važnu ulogu u prodaji, zorno pokazuje prošlogodišnja turistička sezona, koju su obilježila dva potpuno različita mjeseca.

No, kao što kišna razdoblja ne pogoduju prodaji navedenih triju kategorija proizvoda, ni previsoke temperature nisu najpoželjnije, osobito kad je riječ o prodaji sladoleda i piva. Istraživanja pivarske industrije pokazala su da temperatura od 30 stupnjeva Celzijeva donosi najbolje rezultate.

Zahvaljujući prognozama, optimistični su i uvoznici i distributeri klima-uređaja, jer i njihova prodaja direktno ovisi o temperaturama. S druge strane, neubojčajeno topla zima smanjila je potrošnju svih energetana za grijanje, plina, toplinske i električne energije, zbog čega su se znatno smanjili i prihodi energetskih tvrtki.

U posljednja tri mjeseca 2006. godine HEP Toplinarstvo prodalo je Zagrepčanima čak 23 posto manje toplinske energije nego u istom razdoblju 2005. godine. Smanjenu potrošnju električne energije zabilježila je i Hrvatska elektroprivreda, a manji obim posla imali su i prodavači drva za ogrjev.

Sve to rezultiralo je uštedama u kućnim budžetima na računima za grijanje. Klimatske promjene već su ostavile traga na zimskom turizmu u Alpama, što pokazuje i podatak da su austrijska skijališta zbog iznimno tople zime ove godine zabilježila pad gostiju od 30-ak posto.

Međutim, neka bi skijališta mogla i profitirati. Naime, ona na malim visinama s povećanjem temperature sve će češće ostajati bez snijega, zbog čega će skijališta na većim nadmorskim visinama postati zanimljivija. Iako skijalištima na manjim nadmorskim visinama uvijek ostaje mogućnost proizvodnje umjetnog snijega, ta opcija postaje neisplativa.

Da je tome tako, vjeruju i švicarske banke koje nisu raspolažene davati dugoročne kredite kompleksima smještenim ispod 1.500 metara nadmorske visine. Sljeme, vrh Zagrebačke gore, teško će povećati svoju nadmorsku visinu s 1.033 metra, a kre- atori velikih ideja o skijanju na Sljemenu očito nisu čitali ta predviđanja.

Zbog šteta koje prouzrokuju sve hirovitije vremenske prilike, austrijske osiguravajuće kuće počele su nedavno razmatrati mogućnost podizanja premija za građevinske objekte sa slabom zaštitom od nevremena. Rizici osiguranja nekretnina prouzročenih klimatskim promjenama svake se godine povećavaju između dva do četiri posto.

Najčvršća predviđanja iznijele su, pak, dvije najveće svjetske osiguravajuće kuće Munich Re i Swiss Re, prema kojima će prirodne katastrofe svake godine nanijeti štetu od oko 150 milijardi dolara. Njihova predviđanja ostvarila su se 2005., kad su prirodne katastrofe prouzročile štetu od nevjerojatnih 230 milijardi dolara.

Najveću korist iz globalnog zatopljenja, smatra direktor Rolanda Bergera, izvući će proizvođači energije iz obnovljivih izvora, a veliki gubitnici bit će osiguravajuće tvrtke, jer će se povećavati štete uzrokovane prirodnim katastrofama. Srednjoročno gledano, moguće je da će izgubiti i prijevoznici, jer se generalna svijest u Europi već mijenja u smislu da se ne koriste usluge koje štete prirodi.

Pobijedit će tvrtke koje se bave sustavima, uslugama i proizvodima za podizanje energetske efikasnosti, proizvodnju struje i topline iz obnovljivih izvora te proizvođači biogoriva, a u tom bi dijelu i Hrvatska mogla dosta profitirati. Položaj Hrvatske idealan je za proizvodnju i izvoz energije iz obnovljivih izvora, posebno iz sunčeve energije te biomase i biogoriva.