Upoznaj ljude oko sebe da bi ih mogao poštovati. Ne prekidajte sugovornika iako se s njim ne slažete, ne kritizirajte prijatelja kad pogriješi, učinite prvi korak da biste riješili neku razmiricu, pustite pješaka da mirno prijeđe ulicu…
Danas se sve gleda kroz prizmu materijalnih postignuća, a prema automobilu koji pojedinac vozi procjenjuje se li uspješan ili nije. Više se ne obraća pozornost kvalitetama kao što su radišnost, poštenje, mudrost, poštovanje. Što je to sa svijetom? Gdje su nestale ljudske vrijednosti na kojima su odgajani naši roditelji i kako te vrijednosti uopće podupirati u društvu u kojem za ulazak u svijet poštovanih treba dobro poznanstvo, a ne kvalitete koje čovjeka čine – čovjekom. Kako u tom i takvom okruženju postići poštovanje prema sebi i prema drugima?
Zbunjen. ‘Neprijatelju dajte’ oprost; suparniku – toleranciju; prijatelju – srce; djetetu – dobar primjer; ocu – poštenje; majci – ponašanje koje će je učiniti ponosnom; sebi – poštovanje, a čovječanstvu – dobročinstvo, rekao je veliki državnik, znanstvenik, filozof, književnik i pronalazač Benjamin Franklin. Njegovoj mudrosti ništa ne treba dodati, a toliko smo često svjedocima da ljudi čine upravo suprotno od tih jednostavnih savjeta. Neprijatelja uporno hrane mržnjom, suparnika čine od svake osobe za koju nema razumijevanja, pa se čude koliko problema imaju u poslovnom okruženju, na ulici, u društvu u kojem se kreću. Pred vlastitom dječkom ne paze niti kako se ponašaju, niti što govore. Misle da njihovi roditelji (ili pak šefovi, gazde, suradnici) pojma nemaju, a za svoj rezultat očekuju materijalnu naknadu, a ne radost i ponos svoje majke. I, napokon, ni spram sebe često nemaju ni trunke poštovanja, a očekuju ga od ostatka svijeta.
Istaknuli ste jedno od najvažnijih nedostataka današnjega društva: odsutnost poštovanja (prema sebi i prema drugima). Skrenut ću vam pozornost na jednu drugu mudrost: ‘Ne uskraćujte nijednom biću poštovanje; njemu ono znači sve, a vaša baš ništa!’ profesora i filozofa sa Sveučilišta Berkeley Franka Barrona. Sada se pokušajte sjetiti barem jednog primjera kada ste nekoj osobi uskraćili poštovanje, a svi smo to barem jednom učinili u životu. Kladim se da vam je najprije palo na pamet opravdati svoje ponašanje i naći pregršt razloga zbog kojih ćete učiniti sve da se ne osjećate loše kad se sjetite tog primjera. No, činjenica je da sjećanje na takvu situaciju izaziva neugodu. Svatko, pod uvjetom da nije sociopat ili nema neki drugi poremećaj ličnosti koji ga spriječava da osjeti sram, grizodušje ili barem osjećaj nelagode kad nudi drugom biću, nužno osjeti upravo te negativne posljedice uskraćivanja poštovanja drugoj osobi. Kao da dijelom poštovanje oduzima i samome sebi.
