Home / Financije / Brodogradilište izgubilo gradnju dva broda? Odlična vijest!

Brodogradilište izgubilo gradnju dva broda? Odlična vijest!

Napokon dobra vijest iz hrvatske brodogradnje! Riječko brodogradilište ‘3. maj’ izgubilo je posao od 88 milijuna eura. Nizozemska kompanija Big Lift iz Amsterdama htjela je u Rijeci graditi dva broda, ali se na kraju odlučila sagraditi ih u Indiji, i to po još nižoj cijeni.

Naravno da bi u normalnim okolnostima bilo glupo tvrditi kako je gubitak izvoznoga posla odlična vijest. Ali u hrvatskoj ekonomiji, u kojoj je sve više apsurdnih situacija, činjenica da ta se dva broda neće graditi dobra je iz nekoliko razloga. Ponajprije, riječko bi brodogradilište na njima ostvarilo gubitak koji bi morali platiti porezni obveznici. Jasno da ‘3. maj’ ima fiksne troškove i da nepopunjeni kapaciteti znače gubitak na drugoj strani, ali to je jasan signal koliko je nužno u kratkom roku napraviti radikalne rezove u toj gubitakškoj grani.

Radost zbog izgubljena posla u brodogradilištu samo je jedan od apsurda koji se množe kad je riječ o funkcioniranju hrvatske ekonomije. Da za Šanaderovu vladu bude nezgodnije, još se jedanput pokazuje da sve ono što se u prethodnim godinama mandata guralo pod tepih, ima nezgodnu tendenciju izlaziti na vidjelo upravo uoči izbora.

Uvoz je dobra stvar! U normalnoj ekonomiji takva bi tvrdnja bila dočekana s nevjerojanjem, jer dobra je stvar za nacionalnu ekonomiju maksimiranje izvoza i minimiziranje uvoza. Ali ne i u Hrvatskoj. Ovih se dana moglo pročitati kako će očekivano povećanje uvoza pomoći Hrvatskoj narodnoj banci da zaustavi jačanje kune. Bez obzira na kronično anemijični izvoz, deviza na domaćem tržištu ima ‘na bacanje’. Zaduživanje u inozemstvu uredno se nastavlja, pa te eure i dolare treba pretvoriti u kune. A i poslovne su banke, prilagođavajući se mjera monetarne politike, počele razmjenjivati devize za kune, pa ispadu je utjecaj uvoza blagotvoran, jer tko uvozi, treba devize da bi platio strane dobavljače. Umjesto da je tečaj u funkciji izvoza, u Hrvatskoj je uvoz u funkciji stabilizacije tečaja!

Korupcija potiče izvoz. To je još jedan apsurd u ovdašnjoj ekonomiji. Frustrirani poduzetnik mlade generacije objašnjavao je prošli tjedan da više ne može pobijediti ni na jednom natječaju u tvrtkama i ustanovama u državnom sektoru jer odbija ‘podmazivati’ koga bi trebalo, pa poslove uredno dobivaju manje kvalitetni konkurenti. Da ne bi propao, okrenuo se tržištima susjednih zemalja i danas znatan dio prihoda ostvaruje izvan Hrvatske. Eto kako je domaća korupcija potičuća stvar… Sva sreća da nacionalni program za njezinu suzbijanje ne daje osobite rezultate. Kakav bi nam tek onda bio malen izvoz?

Koalički partner gori je od oporbe. Dokaz za tu tvrdnju nevjerojatni su zahtjevi što ih premijeru Sanaderu postavlja Hrvatska stranka umirovljenika. Prije nekoliko je tjedana njezin predsjednik Vladimir Jordan najavljivao da će se predizborni program temeljiti na zahtjevima za brzim gospodarskim rastom jer bez toga nema novca za mirovine. Danas, međutim, od tih zahtjeva ni riječi. Ide se na maksimizaciju zahtjeva za povećanje mirovina. Čak i ako je riječ o zauzimanju pregovaračkih pozicija, i čak kad je riječ o odnosu prema Sanaderu, koji je sâm kriv što je Stranci umirovljenika do sada toliko izlazio ususret, krajnje je bezobrazno i opasno usporedivati Vladu s limunom. Zastupnik te stranke Silvano Hrelja usudio se izjaviti: ‘Dokle god mi cijedimo limun, a iz limuna kaplje sok, mi ćemo to činiti i dalje.’

Pitanje je što se radi s limunom kad se iscijedi do kraja? Naravno, baci ga se. Mogu penzići odbaciti Sanadera i nadati se da će u sljedeće četiri godine cijediti koga drugoga, ali kad pretjeraju – najviše će platiti upravo umirovljenici.

Apsurdi su i nerealni zahtjevi Stranke umirovljenika kad se najavljuje usporavanje rasta BDP-a na samo 4,2 posto. Credita da će se stopa rasta s 4,8 posto u sljedećoj godini spustiti na jadnih 4,2 posto. Ako se to dogodi, a razlog je potrošen i pogrešan model funkcioniranja nacionalne ekonomije, ne samo da neće biti novca za velike zahtjeve umirovljeničke stranke nego će u pitanje doći i sadašnja razina mirovina. Zato bi Jordanu i Hrelji bilo pametnije inzistirati na obećavajućim gospodarskim programima.

Drug je apsurd da je povećanje uvoza blagotvorno jer povećava potražnju za devizama, pa kuna ne jača previše. Umjesto da je tečaj u funkciji većeg izvoza, u Hrvatskoj je uvoz u funkciji stabilizacije tečaja.