Poseban prilog

Logistički centri temelj su regionalnog razvoja.

Logistički sustavi postaju sve složeniji – podrazumijevaju efikasnu koordiniranost i organizaciju velikoga broja logističkih fenomena, pri čemu se ruše barijere između različitih poslovnih funkcija i između različitih narodnih gospodarstava, odnosno logističkih sustava.

Razvoj logističkih centara potrebno je promatrati u sklopu ukupne problematike regionalnog razvoja s posebnim osvrtom na izravne, odnosno neizravne učinke koje logistički centri imaju na regionalni razvoj.

Sadašnji pravni okvir ne sadrži jedinstveni zakonski akt koji bi sustavno rješavao problematiku regionalnog razvoja na području cijele države. Umjesto toga postoji niz zakona koji su relevantni za reguliranje i provođenje politike regionalnog razvoja. Među njima treba izdvojiti one kojima se eksplicitno reguliraju pitanja razvoja onih područja Republike Hrvatske koja zaostaju u razvoju.

Sagledano institucionalno, također ne postoji jasno zakonski definiran institucionalni okvir za provođenje regionalnog razvoja. Na nacionalnoj je razini Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka određeno da bude koordinacijsko tijelo za pitanja regionalnog razvoja. U sklopu samoupravnog djelokruga regionalnih i lokalnih jedinica u županijama i nemalom broju gradova postoje upravna tijela nadležna za pitanja regionalnog, odnosno lokalnog razvoja. Uz to, u nekim županijama i gradovima postoje županijske, tj. lokalne razvojne agencije, poduzetnički centri, tehnološki centri i druge razvojne institucije koje rješavaju gospodarska i druga razvojna pitanja na regionalnoj (lokalnoj) razini.

Ciljevi koji stoje pred logističkim centrima su sljedeći: poboljšanje osnova za razvoj gospodarstva i zapošljivosti; preventivno osiguranje površina i planiranje gospodarskih lokacija; osiguranje i razvoj postojećih poduzeća; poticanje osnivanja novih poduzeća i otvaranja radnih mjesta; transfer znanja i tehnologije; poticanje kvalificiranosti i zapošljavanja; marketing vezan uz gospodarsku lokaciju, izgradnja imidža.

Zadaci koji stoje pred lokalnom upravom i samoupravom u smislu ostvarivanja ciljeva su sljedeći: inicirati aktivnosti, podržavati zamisli i projekte i moderirati pri nastalim problemima. Navedeni zadaci podrazumijevaju i razradu niza posebnih postupaka, od kojih ističemo najvažnije: oblikovanje mišljenja o vjerojatnom razvoju kroz razgovor sa stručnjacima, utvrđivanje poduzeća i poslovnih jedinica spremnih na promjenu lokacije i proširenje, kao i onih koji su ugroženi na lokaciji, proračun potrebne površine za naseljavanje poduzeća, prijedlozi vezani uz položaj i pripremu rezervnih površina, prijedlozi za aktiviranje rezervnih površina sa stajališta vremena, propisa za planiranje i pripremanja površina.

Kao preduvjet bilo kakve uspješne inicijative poseban je naglasak stavljen na suradnju, i to u tri osnovne dimenzije: suradnju između jedinica lokalne samouprave (tzv. međulokalne kooperacije); suradnju između regija (tzv. međuregionalne kooperacije); suradnju između jedinica lokalne samouprave i privatnoga gospodarstva u svrhu zajedničke realizacije projekata (tzv. public-private partnership).

Na radionici su doneseni sljedeći zaključci, koji su doprinos ukupnoj raspravi o logistici i ulozi logistike u gospodarskoj strategiji Hrvatske te posebno u njoj ulozi u formiranju ukupne gospodarske konkurentnosti: odrediti mjesto logistike u gospodarskoj strategiji Republike Hrvatske; definirati posebnu strategiju razvoja logistike kao gospodarske grane; logistički centri su prihvatljiv i nezaobilazan dio u gradnji logističke infrastrukture; nastanak i definiranje logistički centara je zadatak logističke struke; uloga lokalne uprave i samouprave jest u prilagodbi zahtjevima struke.