Home / Tvrtke i tržišta / ROBU u skladištu ZAMJENJUJE informacija

ROBU u skladištu ZAMJENJUJE informacija

Koliko je važnost lanca opskrbe, jasno je kad se zna da logistički troškovi danas čine od 10 do 35 posto prometa kompanije, ovisno o vrsti proizvoda i zemljopisnom položaju, navodi mr. sc. Gordan Badurina, viši direktor Podrške lancu opskrbe u Plivi te predsjednik i jedan od osnivača Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe.

  • Globalizacijom, ali i sve većom orijentiranosti na kupca troškovi proizvodnje uvelike su se smanjili, dok su istodobno troškovi distribucije znatno narasli, što potvrđuje ne samo važnost logističke nego i mogućnosti koje dobro upravljanje lancem opskrbe nudi.

  • Kad je osnovana Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe?

  • Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe (Croatian Supply Chain Association – CSCA) osnovana je prije godinu dana, a radi razmjene iskustva stručnjaka za upravljanje tim lancem i promicanja struke. U Udruzi su se okupili menadžeri i stručnjaci za lanac opskrbe i logistiku dvadesetak najvećih tvrtki na hrvatskom tržištu.

  • Što sve čini lanac opskrbe i koliko je taj pojam sličan pojmu logistike?

  • Logistika podrazumijeva skladištenje i distribuciju neke kompanije, dok upravljanje lancem opskrbe znači upravljanje tijekom materijala i informacija od dobavljača do krajnjega kupca u cilju zadovoljenja zahtjeva kupca. Tu su uključeni planiranje, nabava materijala, skladištenje, upotreba u proizvodnji, transport i isporuka kupcu.

  • Kako stručnost kadra u području logistike i lanca opskrbe može unaprijediti poslovanje?

  • Upravljanje lancem opskrbe osigurava da u pravo vrijeme imamo informaciju o proizvodu i usluzi potrebnoj kupcu. Cilj je zamijeniti troškove i zalihe informacijama, a pretpostavka za protok informacija je odnos međusobnog povjerenja.

  • Logistički troškovi dobavljača sadržani su u cijeni proizvoda, a razmjenom informacija ti troškovi mogu biti manji, na korist svih sudionika u lancu opskrbe, što je preduvjet razvoja dugoročnih odnosa i boljeg pozicioniranja na tržištu.

  • Primjeri dobrog upravljanja lancem opskrbe najuspješnije su tvrtke u svom području. Poznat je primjer tvrtke Dell, koja je organizirala prodaju uz minimalnu zalihu tako da računala slaže tek nakon što ih kupac naruči.

  • Trgovački lanac Wall-Mart postigao je povezivanjem s dobavljačima brz prolazak materijala i skladišta prenamijenio u prostore u kojima se roba preusmjerava, a ne čuva, i tako stekao prednost nad konkurentima.

  • Kako se educiraju logističari kod nas, a kako u zemljama koje su nam uzori?

  • U Hrvatskoj nema formalne izobrazbe u području opskrbnog lanca pa je primjetan nedostatak stručnoga kadra, iako su potrebe sve veće. Seminari i konferencije počinju se organizirati tek u posljednjih godinu dana. Ipak, znanja ima i na seminarima uglavnom predaju stručnjaci koji imaju višegodišnje iskustvo u upravljanju lancem opskrbe. U zemljama koje su nam uzori uobičajene su katedre za upravljanje lancem opskrbe na fakultetima, a i ponuda seminara i konferencija vrlo je bogata.

  • Može li se znanje o upravljanju lancem opskrbe iskoristiti i u malim tvrtkama?

  • Ima mnogo primjera malih sustava kojima je upravo dobro upravljanje opskrbnim lancem omogućilo da postanu veliki. Svaki odjel unutar nekog sustava ima svoga kupca i svog dobavljača. Znanje iz upravljanja lancem opskrbe može se primijeniti i u odnosima u kompaniji.

  • Budući da je jedna od tema kojima se bavi Udruga optimizacija i povećanje produktivnosti, kakva je uloga ljudskog faktora u postizanju takvog cilja?

  • Ljudski je faktor ključan, jer informacije se trebaju razmjenjivati i unutar kompanije i između kompanija. Win-win strategija temelji se na uzajamnom povjerenju, stoga treba prevladati barijere i razvijati svijest o međusobnoj suradnji, a radi zadovoljenja zahtjeva tržišta. Zahtjev tržišta je jednostavan: traženu količinu robe odgovarajuće kvalitete dostaviti u pravo vrijeme.