Stare i nove poruke vlasti

U Opatiju i ove godine dolazi Dalibor Vrsalović, stručnjak koji je do prije godinu dana bio drugi čovjek Intela, a s kojim u paketu uvijek dolaze i ekskluzivne vijesti iz svjetske ICT industrije.

Dnevni znanstvenih i stručnih savjetovanja, seminari, predavanja, radio-nice, okrugli stolovi, izložba ICT i elektroničke opreme i još mnogo važnih događanja obilježit će jubilarni, trideseti MIPRO koji se od 21. do 25 svibnja održava u Opatiji.

• MIPRO je međunarodna konferencija posvećena informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici – tu mači Petar Biljanović, predsjednik Programskog odbora. No, u svojih trideset godina postojanja, od prvog MIPRO-a koji je počeo kao seminar o mikroprocesorima do danas, postao je mnogo više: od običnog seminara o mikroprocesorima ljubiteljima novih tehnologija postao je sinonim za prijateljstvo koje niz godina povezuje ljude iz znanosti, gospodarstva, obrazovanja i državne uprave.

Tradicija plenarnih tema koje se prezentiraju na dan svečanog otvorenja nastavit će se i ove godine. Jedna od tema bit će MIPRO – jučer, danas, sutra, posvećena razvoju ideja s kojima se MIPRO bavio u svoja prva tri desetljeća te ljudima koji su te ideje realizirali, rekao nam je Biljanović.

Svima koji se odluče posjetiti Opatiju, Biljanović preporučuje posjet drugoj plenarnoj temi – Programeri budućnosti – pet generacija platformi za razvoj poslovnih aplikacija, koju će prezentirati Dalibor Vrsalović, stručnjak koji je do prije godinu dana bio drugi čovjek Intela, a Opatiju posjećuje redovito. Cilj te teme jest prikazati kako su se razvijale poslovne aplikacije za digitalna računala, od prve, koja se pojavila u vrijeme prvog MIPRO-a, do pete, koja se upravo ulazi i svakodnevnu uporabu. Budući da svake godine s Vrsalovićem u paketu uvijek dolaze ekskluzivne vijesti iz svjetske ICT industrije koje se nakon toga šire Europom, može se očekivati da će tako biti i ove godine.

Vrsalović je svojim utjecajem konferenciji osigurao dolazak nekoliko svjetskih priznatih stručnjaka.

• Darko Gojanović, jedan od vodećih američkih projektanata mikroprocesorskih čipova, niz godina također zaposlen u Intelu, u svom će predavanju slikovito povezati ono što mikroprocesor ‘radi prema van’ s onim što se istodobno događa u njemu na razini tranzistora – najavljuje Biljanović. Iz ponude izdvaja nekoliko imena i događaja koje ne bi trebalo propustiti.

Wyatt Starnes, ekspert za sigurnost informacijskih sustava, opisat će u svom predavanju transformaciju od monolitnog prema virtualnom računarstvu i posljedice te transformacije na web servise i integralnu sigurnost informacijskog sustava. Siegfried Selberherr s Bečkog sveučilišta dat će svoj pogled na modernu teoriju elektromigracijskih pojava u modernim čipovima sa simulacijom karakterističnih situacija. Ugledni talijanski znanstvenik Maurizzio Ferarri prezentirat će rezultate istraživanja za područje stakala s nanočesticama za primjenu u optičkim komunikacijama.

• Kad je riječ o okruglim stolovima, ove godine organiziramo tri. Prvi je posvećen bolonjskom procesu; na njemu će se analizirati dosadašnja iskustva u vezi s njegovim provodenjem na hrvatskim sveučilištima i po-kušat ćemo identificirati ključne probleme, kojih je dosta – ističe Biljanović. Drugi okrugli stol pod nazivom Razvoj telekomunikacijskih tržišta u Republici Hrvatskoj, koji organizira Hrvatska agencija za telekomunikacije, razmotrit će probleme u razvoju telekomunikacijskih tržišta, uključujući i aspekt liberalizacije i širokopojasnog prijenosa informacija. Važnost inovativnosti u unaprijedjenju hrvatskoga gospodarstva naziv je trećeg okruglog stola, koji organizira Ericsson Nikola Tesla.

• Želi se upozoriti na to da samo gospodarstvo utemeljeno na suvremenoj tehnologiji i inovativnosti može osigurati napredak Hrvatske, što je istodobno uvjet konkurentnosti kako na regionalnom, tako i na globalnom tržištu.

Budući da se skup održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, Biljanović se nada da će Opatiju posjetiti premijer Ivo Sanader i predstaviti gospodarsku strategiju te planove za budućnost.

• MIPRO nikad nije bježao od politike jer smatramo da se politika mora upletati u gospodarstvo.

Navodi primjer kako su osamdesetih godina sa skupa u Opatiji tadašnjoj vlasti uputili poruku da treba ulagati u znanje i stvarati znanja koja će biti u trendu s novom tehnologijom.

• Neka su zanimanja jednostavno izumrla, a nisu stvorena nova. Zato je stopa nezaposlenosti u svim državama bivše Jugoslavije visoka. Da smo tada počeli stvarati nova znanja, Hrvatska ne bi imala 280 tisuća nezaposlenih. Ista je situacija i danas. Deklarativno se svi zalažu za društvo znanja, a nitko ništa ne radi da bi hrvatsko društvo to doista postalo – zaključuje Biljanović.