U Zrenjaninu je početak gradnje tvornice za proizvodnju biogoriva, projekt vrijedan oko 300 milijuna eura, i to strana greenfield investicija, odgođen za šest mjeseci. Osnivanje nove Vlade jamči da se taj rok neće produljiti.
Tek kad je međunarodni pritisak postao neizdrživ, kada je postalo jasno da kaznene mjere stupaju na snagu odmah i sada, Srbija se sabrala i petomjesečna kriza u vezi s formiranjem vlade, koja je kulminirala postavljanjem za predsjednika skupštine Tomislava Nikolića iz Srpske radikalne stranke, konačno je završena. Skupština Srbije ovog je utorka potvrdila novu Vladu na čelu s novim/starim premijerom Vojislavom Koštunicom. Nekoliko dana prije Nikolić je dao ostavku, bivajući tako vjerojatno najkraći predsjednik nekog parlamenta u povijesti, demokratske snage su se okupile, uspjele dogovoriti i primiriti radikale, što su sve bili uvjeti da Srbija osnuje novu Vladu i ipak krene naprijed, a ne nazad kako se pribijavalo veći dio svijeta. Ali, koliko god su se događaji na kraju odvili po Srbiju dobro, otvara se pitanje koliko joj je sve to naštetilo i hoće li uspjeti u sljedećih pola godine nadoknaditi izgubljeno, posebno u gospodarstvu, koje je od prepucavanja stranaka i krize vlasti trpjelo i još će trpeti izravne posljedice.
Zahvaljujući potencijalu i prije svega prodaji Mobčela, prošla godina bila je rekordna kad je riječ o investicijama u Srbiju. Pogleda li se malo bolje struktura tih investicija, jasno je da je najveći dio činila prodaja poduzeća, dakle čistog, zarađenog novca nije bilo mnogo. Ipak, stvoreni su temelji i za sljedeću vladu, čije se formiranje očekivalo početkom godine, odnosno nakon izbora.
Međutim, ponovno su ekonomski interesi dospjeli u drugi plan, a otkako su izbori održani (21. 1.) Srbija se klackala na ivici povratka u mračno doba i nekog solomunskog rješenja, u sklopu kojega bi vladu sačinjavale stranke ‘demokratskog bloka’. Zaokupljena tim problemom, dosadašnja vlada, popularno nazvana tehničkom, kršila je Ustav usvajajući uredbe o privremenom financiranju i ne obazirajući se na to kako na neizvjesnost gledaju potencijalni investitori.
U situaciji kad su stranke ističe da vremena za formiranje vlade još ima, kad je Kosovo bilo prioritet za sve, ni mediji nisu obračali pozornost na signale koji su dolazili izvana. Tišinu je prekinula Jasna Matić, direktorica Agencije za stranu ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), koja je u nekoliko navrata ukazivala na činjenicu da je njenu agenciju kontaktiralo desetak puta manje potencijalnih investitora nego prošle godine.
- Prošle godine SIEPA je na dan imala 20-ak kontaktata sa zainteresiranimi koji su se raspili za mogućnosti ulaganja u Srbiju. Ove godine taj je broj opao na tri do četiri poziva na dan. Cijela ta situacija s nepostojanjem vlade dovela je u pitanje kredibilitet zemlje, odnosno percepciju njezine stabilnosti kod potencijalnih investitora.
U prva dva mjeseca ove godine u Srbiju je ušlo oko 750 milijuna dolara investicija, što je čak i više nego u istom razdoblju lani. Međutim, riječ je samo o već prije dogovorenim ulaganjima, koja se nisu mogla realizirati tijekom 2006. godine.
U više navrata na svojim konferencijama za novinare Slobodan Milosavljević, predsjednik Privredne komore Srbije, upozoravao je na moguće posljedice petomjesečne neizvjesnosti.
