Home / Biznis i politika / U Zagrebu održan prvi WiFi internacionalni logistički forum

U Zagrebu održan prvi WiFi internacionalni logistički forum

Oko 150 sudionika foruma raspravljalo je o konkurentnosti Hrvatske kao logističkog centra regije. Skup je otvorio Dubravko Radošević, savjetnik predsjednika RH za gospodarstvo.

Hrvatska treba više ulagati u razvoj infrastrukture koja još nije dovoljno konkurentna. Poželjno je i disperziranje transporta s ceste na željeznice, zračne ili morske luke jer se više od polovice robe još transportira cestovnim prometom.

Na prvom WIFI Internacionalnom logističkom forumu, održanom u organizaciji WIFI Croatia, tvrtke za cjepljivostno učenje i unapređenje poslovanja i Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe, oko 150 sudionika raspravljalo je na temu Konkurentnost Hrvatske kao logističkog centra regije. Savjetnik predsjednika Stjepana Mesića za gospodarstvo, Dubravko Radošević, naglasio je pri otvaranju foruma da Hrvatska zauzima strateški položaj između Europske unije i zemalja Ruske Federacije te bliskoistočnih zemalja.

  • Energetski putovi vode preko Hrvatske, koja je regionalno raškrižje i točka povezivanja EU sa zemljama izvoznica energetnata, zbog čega ćemo se aktivno angažirati oko projekata u energetskom sektoru – rekao je Radošević.

Prvi je na Forumu, čiji je cilj pobrojavanje komparativnih prednosti Hrvatske te pronalaženje razloga zbog kojih je zemlja povoljna za investicije, održao predavanje Ingo Schroeter, konzultant u Roland Bergeru. Tema predavanja bila je postojeća infrastruktura i razvojna očekivanja za gradnju logističkih centara u Hrvatskoj tijekom kojega je, uz pomoć unaprijed definiranog okvira, analizirao potencijal domaćeg tržišta.

Schroeter, prije donošenja ocjene stanja treba analizirati parametre gospodarskog razvoja, investicijsku klimu te dostupnu infrastrukturu. Kad je riječ o pokazateljima gospodarskog razvoja, Hrvatska prednjači u odnosu na ostatak regije, posebice uzme li se u obzir rast BDP-a i direktnih stranih ulaganja.

  • Zbog toga se može zaključiti da je Hrvatska vodeća gospodarska sila s najvećim potencijalom da postane liderom u logistici na području Jugoistočne Europe. Osim zbog svog geografskog položaja i blizine ključnih europskih prometnica na domaćem je tržištu vidljiv trend rasta svih gospodarskih parametara – kazao je Schroeter i dodao da bi zbog toga Hrvatska trebala više ulagati u razvoj infrastrukture, koja je dostupna ali još nije dovoljno konkurentna. Naime, istraživanja su pokazala da se i dalje više od polovice roba transportira cestovnim prometom. Iako je u dobroj poziciji s obzirom na to da kroz nju prolaze dva paneuropska koridora, Schroeter drži da razvoj logistike ugrožava pet graničnih prijelaza.

  • Stoga je poželjno ‘prebacivanje’ transporta s ceste na željeznice, zračne ili morske luke, što opet zahtijeva ulaganja u postojeću infrastrukturu – ocijenio je konzultant i nastavio da je za razvoj logistike, koja u Hrvata ima nedvojbeni potencijal, nužno poticati investicijsku klimu.

Kao što je ocijenio Ingo Schroeter, slobodne zone su dobar poticaj razvoju logistike kao i relativno jeftine cestarine, ali trebalo bi promijeniti sustav oporezivanja poduzetnika.

  • Iako se u Hrvatskoj navedena područja trebaju poboljšati, sigurna je činjenica da bi Hrvatska mogla postati liderom u segmentu logistike – zaključio je Schroeter.

Slijedilo je izlaganje Borisa Grotha, predsjednika Uprave Fraunhofera, najveće europske organizacije za primijenjena istraživanja. U svom je predavanju Groth predstavio rad kompanije napomenuvši da okuplja 13 tisuća istraživača u 58 laboratorija na 40 lokacija, koji raspoložu s 1,2 milijarde eura istraživačkog budžeta.

  • Pri izradi strategije treba posjedovati dugoročnu viziju. Moramo osluškivati potrebe industrijskog tržišta i pokušati otkriti tržišta budućnosti. Dok se donedavno smatralo da je automobil s automatskim vozačem znanstvena fantastika, uz takav razvoj tehnologija to je bliska budućnost – rekao je Groth.

Prema njegovu mišljenju sve se vrti oko ambijentalne inteligencije, odnosno sve veće povezanosti elektronike i ljudi, i to na prirodniji i lagodniji način, jer će tehnološka postignuća omogućiti da ljudi žive jednostavnije u digitalnom okruženju u kojemu će elektronika prepoznati ljudske potrebe.

  • Ako ljudi mogu upravljati proizvodnim procesima, zašto ne bi mogli i strojevi? Potrebne su nam nanotehnologija te mobilna i senzorna tehnologija kako bi nam infrastruktura u svakom trenutku osigurala potrebne informacije – napomenuo je Groth i dodao da tehnologija mora služiti poduzetnicima i biznisu, a ne obratno.

Sudionike je sa strategijom i projektima države za podršku razvoju područja logistike upoznao pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begović, koji je istaknuo ulogu Vladinih institucija u stvaranju konkurentnoga gospodarstva. Tijekom prezentacije ustanovio je da se prošle godine od direktnih stranih ulaganja u Hrvatsku slilo 1,75 milijardi eura te da u domaći tržište najviše ulažu Austrija, Njemačka i Francuska. Gospodarstvenici iz tih zemalja najprije u sektorima drže financije i telekomunikacije, dok bi uskoro trebale rasti i investicije u logistiku.

  • Sustav slobodnih zona je poticaj za razvoj poduzetništva, o čemu svjedoči podatak da unutar zona posluje 350 poduzeća. Trenutačno u Hrvatskoj postoji 15 takvih, od kojih je 13 aktivnih. S druge strane, država ulaže i u poduzetničke zone, za koje je izdvojila više od 200 milijuna kuna nepovratnih sredstava – nabraja Begović i dodaje da je cilj države poticati proizvodne tvrtke ili one koji proizvodnju temelje na novim tehnologijama te s time u skladu nude dodatne poticaje. Od ključnih logističkih potencijala izdvojio je nastavak gradnje autocesta, ulaganja u željeznički promet te hrvatske luke.