Cijelo desetljeće za VJERNOST KUNI

Godine 1994. uvedena je kuna i od tada je održala svoju stabilnost. Bez obzira na to, tek prije godinu dana jedna do dvije banke počele su odobrivati dugoročne kunske kredite. Danas su sve rašireniji, dodatno i stoga što su povoljniji od onih u eurima. Također raste i štednja u domaćoj valuti.

Potraj mjeseca obilježit će se 13 godina od uvođenja vlastite hrvatske valute kune, koja je tada zamijenila dinar. No, gotovo isto toliko vremena trebalo je da se dobije povjerenje u kunu, iako je cijelo vrijeme bila stabilna valuta. Naš je narod dugo godina bio vezan za njemačku marku, pa zatim euro te je zato preferirao i vidio sigurnost u stranoj valuti. Vjerojatno i ništa neočekivano s obzirom na to da je prije uvođenja kune zemlja bila pogađana stalnim padom vrijednosti tadašnjeg dinara. Uglavnom, bilo je potrebno desetljeće da se shvati da takve opasnosti više nema. Potrebno je sve manje objašnjavanja zašto u pojedinom razdoblju kuna aprecira ili deprecira i upozorenja da su to kretanja unutar određenih granica i da neće uzdrmati kunu, pa time i kredite koji su većim dijelom odobreni s valutnom klauzulom. Također, sve se manje čuju i izvoznici koji su godinama upozoravali, iako ni danas nisu svi tihi, da je kuna precijenjena i da im otežava poslovanje.

Vjeru u stabilnu domaću valutu potaknule su domaće banke, ali tek prije koju godinu, odobravanjem dugoročnih kunskih kredita, što je nekako jače potaknulo građane da prebace štednju u domaću valutu. No, ne treba zaboraviti ni potez Vlade od prije dvije godine, kad se odlučila na prvo izdanje obveznica u domaćoj valuti.

U Zagrebačkoj su banci u četiri ovogodišnja mjeseca krediti u kunama porasli više nego dvostruko u odnosu na isto razdoblje lani, a u odnosu na kraj godine povećani su za 45 posto. Prema podacima od kraja ožujka, krediti u kunama iznosili su 46,5 milijardi kuna, od čega je gotovo podjednako usmjereno na građane i pravne osobe. No, bez obzira na trend rasta kredita u kunama, oni ipak još čine samo 20 posto bančnog kreditnog portfelja.

Zaba je bila prva banka koja je prije pet godina uvela kunske gotovinske kredite, a od ožujka ove godine nudi i stambene kredite u kunama. Stambeni se krediti nude s fiksnom kamatnom stopom prve dvije godine od 4,99 posto, ali za one do 40 godina, dok je za one iznad te godine kamata 5,50 posto.

Iste kredite u kunama u svojoj ponudi ima i Privredna banka. No, u toj banci je udjel kunskih kredita nešto veći, 34 posto. Potkraj travnja krediti građanima iznosili su 18,9 milijardi kuna. Stambeni krediti nude se uz početak godine i na rok do 30 godina.

Raiffeisen banka je proširila ponudu kunskih kredita, pa ih nudi kod nenamjenskih, stambenih, potrošačkih i kredita za automobil. Prednost stambenoga kredita mogućnost je fleksibilne otplate, koja omogućava klijentu izbor između obročne, anuitetske i flexi otplate, u kojoj se može birati višina anuiteta u prvih pet mjeseci. U odnosu na kraj prošle godine, krediti u kunama porasli su u toj banci za 26 posto.

Erste banka nudi gotovinske kredite u kunama, bez jamaca i bez garantnog pologa i samo bez jamaca. Posebno su zanimljivi stambeni krediti u kunama s ostatkom vrijednosti, koji omogućavaju odabir dijela kredita koji će se postupno otplaćivati, vratiti kada se želi, odabir najniže mjesečne otplate, kredita bez depozita ili, pak, bez jamaca.

Hypo Alpe-Adria banka u ponudi ima kunske turističke kredit s mogućnošću anuitetne ili jednokratne otplate i na rok do 12 mjeseci. U ponudi ima i nenamjenske kunske kredite, za kojima je stalni rast potražnje.

Société Générale Splitska banka od studenoga 2006. godine u ponudi ima gotovinski kunski kredit, kojih je od tada odobreno pola milijarde kuna. Taj podatak dovoljno govori o interesu za taj kredit u kunama, između ostaloga i zato jer je, kao i svaki kunski, povoljniji od ostalih kredita. Primjerice, kamatna stopa je već od 6,9 posto.

Osim stabilnosti domaće valute, građane su na sve veću štednju u kunama potaknule više kamate od onih na štednju u devizama. Tako je, primjerice, u Zagrebačkoj banci u odnosu na kraj 2005. štednja u kunama povećana 212 posto. A u tri ovogodišnja mjeseca tri posto u odnosu na kraj prošle godine. Kunska štednja trenutačno čini 19 posto ukupne štednje u Zabi.

U Privrednoj banci u godinu dana, zaključno s travnjom, depoziti građana u kunama porasli su 20 posto i čine 25 posto ukupnih depozita građana. Takav rast u banci tumače, između ostaloga, ponudom povoljnijih štednih proizvoda u kunama.

U Erste banci na kraju ožujka štednja građana u bankama bila je 13,2 milijarde kuna, a čak 46 posto štednje odnosi se na kunsku.

U RBA je na kraju travnja godišnji rast štednje u kunama bio 85 posto, dok je devizna štednja rasla prema stopi od četiri posto.

U Hypo Alpe-Adria banci 15 posto štednje je u kunama, a u Splitskoj banci 18,5 posto štednje odnosi se onu u kunama.