JEDNOSTAVNIJE TRANSAKCIJE i jeftinije iz naslonjača

Neke su banke izračunale da je građanima plaćanje putem interneta četiri puta jeftinije od transakcija obavljenih na šalteru. Još su veće uštede za tvrtke, pa neke od njih prema računici na približno pet tisuća transakcija na godinu mogu uštedjeti i do nevjerojatnih 150 tisuća kuna.

Jednostavno, jeftinije i bez gušbitka vremena. Ne, nije riječ o prodajnoj akciji nekoga trgovačkog lanca, već o internet bankarstvu. Premda na tu bankarsku uslugu dio građana još gleda s oprezom i jednostavno iz straha od modernih tehnologija bježi od toga, internetsko je bankarstvo već prorijedilo gužve na bankarskim šalterima. Naime, to ne čudi jer ne napuštajući dom ili ured, u bilo koje doba dana ili noći, tom se uslugom mogu podmiriti sve obveze za kućanstvo ili tvrtku. Može se tako platiti struja, voda, komunalne usluge, preplate, krediti, troškovi prema kreditnim karticama, prebacivati novac s jednog na drugi račun, vidjeti stanje računa, kupiti ili prodati devize, provjeriti stanje računa, naručiti čekove, a može se i ulagati u investicijske fondove. Da bi se netko mogao koristiti uslugom internetskog bankarstva, dovoljno je zatražiti takvu uslugu od banke, koju nude sve veće banke, te imati kompjutor i pristup internetu. Internetsko bankarstvo je najsloženiji dio tako zvanog direktnog bankarstva, što omogućava poslovanje bez dolaska u poslovnicu. Uštede koje se ostvaruju takvim uslugama odavno su prerasle samo uštede na vremenu zbog toga što se ne mora čekati u redu na šalteru banke. Prave uštede, one financijske, nipošto nisu zanemarive, pa su neke banke izračunale da je građanima plaćanje putem interneta četiri puta jeftinije od transakcija obavljenih na šalteru, a još su veće uštede za tvrtke, zbog većeg broja transakcija.

Razvojem interneta u Hrvatskoj te općenito rastom informatičke pismenosti, svakodnevno, gotovo eksponencijalno, raste i broj korisnika internetskog bankarstva. Šest najvećih banaka ima više od pola milijuna korisnika internetskog bankarstva, a od toga broja većina otpada na korisnike dviju najvećih banaka – Zagrebačke i Privredne.

Zanimanje za tu uslugu ne čudi, jer štedi i vrijeme i novac, pa se za samo sto transakcija može uštedjeti i više od dvije tisuće kuna, dok se tvrtkama isplati još i više. One mogu, posebno ako je riječ o tvrtkama s većim brojem transakcija ili zadanih naloga, u odnosu na klasične oblike plaćanja uštedjeti, na nekih pet tisuća transakcija na godinu i do nevjerojatnih 150 tisuća kuna. Računica je vrlo jednostavna, za svaku uplatnicu na šalteru plaća se od 3 do 100 kuna, dok je putem internetskog bankarstva taj iznos od jedne do maksimalnih 20 kuna. Podaci Hrvatske narodne banke od prošle godine pokazuju da se tom uslugom koristi oko 70 posto velikih i srednjih trgovačkih društava, od kojih većina navodi da im je to olakšalo poslovanje, a polovini su se smanjili i troškovi. Ipak, slabiji su rezultati kod obrtnika i malih poduzetnika, koji su u korištenju tih usluga konzervativniji.

Zagrebačka banka najveći je internetski financijsko-transakcijski sustav regije – danas ima 298 tisuća korisnika internetskog bankarstva, od čega 236 tisuća građana te više od 62 tisuće korisnika e-zabe za poslovne subjekte. Privredna banka ima 257 tisuća korisnika od čega su oko 217 tisuća građani i oko 40 tisuća poduzeća koja koriste internetsko bankarstvo, a zajedno sa Zagrebačkom ima gotovo 600 tisuća korisnika te usluge. U Zagrebačkoj banci ističu da korisnici interneta na dan obave oko 50 tisuća bezgotovinskih naloga, a godišnje gotovo 200 milijardi kuna platnog prometa, bilježeći i stalni porast prometa i korisnika toga servisa. Raiffeisen banka ima trenutačno više od 62 tisuća korisnika, od čega 42 tisuće grada i 20 tisuća pravnih osoba, a broj novih korisnika raste joj za više od tisuću na mjesec.

U Hypo Alpe-Adria-Banku je oko 18 tisuća korisnika internetskog bankarstva, ali za razliku od ostalih banaka, podjednak je broj korisnika fizičkih osoba i poslovnih subjekata. Internetskim bankarstvom Splitske banke u prošloj godini koristilo se oko 15 tisuća građana, a nešto manje ih tu uslugu koristi u OTP banci. Zanimljivo je da se uslugom internetskog bankarstva mogu koristiti i korisnici koji nemaju pristup internetu. Naime, Zagrebačka banka je u svim većim mjestima i gradovima instalirala kioske za bankarstvo.

Osim osnovnih usluga, korisnici mogu promete i stanje svojih računa snimiti na disketu, CD ili USB memorijsku karticu te naravno obavljati sve transakcije kao i putem interneta. Još korak dalje, premda već većina banaka nudi osnovne usluge putem mobilnog telefona, napravila je RBA. U Raiffeisen banci od svibnja ove godine, na raspolaganju je i tzv. usluga RBA NA DLANU kojom je putem mobilnog telefona moguće obavljati usluge kao i putem internetskog bankarstva.

Uslugom se omogućava plaćanje svih vrsta računa u kunama s kunskih računa na području Hrvatske, plaćanje kredita građana i troškova prema kreditnim karticama bez naknade, prijenos sredstava unutar kunskih računa, kupoprodaja deviza, davanje zahtjeva za promjenu iznosa dopuštenog prekoračenja prema tekućem računu, naručivanje čekova, oročavanje te pregled stanja računa i kreditnih kartica. Zanimljivo je da je usluga neovisna o mobilnom operateru te koristi poznato i jednostavno sučelje web stranica.

Također je kompatibilna sa svim novijim vrstama mobilnih uređaja bez potrebe prethodnog podešavanja samog uređaja ili instalacije dodatnog programa, pa je dovoljno da mobilni uređaj podržava WAP 2.0. Također, kao zaštita koristi se provjereni TLS 1.0 sigurnosni standard za autentifikaciju poslužitelja banke, kao i 128-bitnu enkripciju te token, kao i za internetsko bankarstvo.

Obavljanje takvih financijskih transakcija, odnosno platnog prometa putem interneta, posebno u naše vrijeme sve naprednijih mogućnosti prijevara i krađa, bankarske internetske transakcije zaštićene su najboljim sustavima zaštite. U elektroničkom poslovanju vlastoručni potpis, koji u pravnom okruženju ima jasno značenje, zamjenjuje se elektroničkim potpisom. Novi način potpisivanja dokumenata i njihova prometa u elektroničkom obliku predstavlja digitalni identitet sudionika u računalnoj razmjeni elektroničkih dokumenata, uz preduvjet da svi sudionici prihvaćaju istovjetnu pravnu snagu elektroničkoga i vlastoručnog potpisa. Digitalni identitet i njegove karakteristike prisutne su u raznim oblicima, a u našim se bankama koriste najsigurniji oblici: token ili čitač i čip kartica s elektroničkim potpisom zasnovanim na infrastrukturi i tehnologiji javnih kriptografskih ključeva (PKI – Public Key Infrastructure).

Uz PKI tehnologiju infrastrukturu javnog ključa, za podizanje razine sigurnosti za poslovne subjekte, najčešće se koriste i smart (čip) kartice. One imaju poseban oblik zaštite, jer privatni ‘ključ’ nikad ne napušta smart (pametnu) karticu te se i digitalni potpis, nužan za obavljanje transakcija, generira unutar zaštićenog okruženja na čip kartice. Internetsko bankarstvo za građane osigurava nepovredivost podataka tokenom, odnosno uređajem koji je zaštićen osobnom lozinkom, a koji korisnicima jamči da nije moguće neovlašteni pristup njihovim računima.