KORPORATIVNI PRAVNICI: Odvjetnici nas nikako ne mogu zamijeniti

Nije opravdano i nema tržišne logike da društvo ima pravo naplatiti trošak od protivne strane kad ga zastupa odvjetnik, a nema pravo na taj trošak u slučaju da ga je zastupao korporativni pravnik.

Radi potpunijeg informiranja javnosti ponukani smo reagirati na članak objavljen u Lideru od 18. svibnja 2007. Prema propisima, društvo nema pravo na naknadu troškova zastupanja u slučaju uspjeha u sporu ako ga zastupa korporativni pravnik, a to je predviđeno jedino ako društvo zastupa odvjetnik. Manja dio- nička društva i većina društava s ograničenom odgovornošću odriču se usluga korporativnih pravnika s obzirom na to da neće imati pravo na naknadu troškova zastupanja u slučaju da ih zastupa korporativni pravnik. Pritom se ne vodi računa o tome da korporativni pravnici imaju ključnu ulogu u svakodnevnu životu društva, jer preventivno utječu na poslove društva na tržištu, pri sklapanju pravnih poslova na domaćem i inozemnom tržištu, kupnji i prodaji drugih društava, zapošljavanju i otpuštanju radnika, održavanju skupština i nadzornih odbora itd.

Nije opravdano i nema tržišne logike da društvo ima pravo naplatiti trošak od protivne strane ako ga zastupa odvjetnik, a nema pravo na taj trošak u slučaju da ga je zastupao korporativni pravnik.

Profesor Mihajlo Dika se u članku u Lideru pita hoće li društvo u mogućim sporovima protiv odvjetnika, u slučaju tužbi za utvrđenje ništavosti ugovora temeljem čl. 383 Zakona o obveznim odnosima, zastupati korporativni pravnic ili ti isti odvjetnici koji su sami za sebe ugovarali nagrade prema uspjehu u sporu.

Odgovor na to pitanje ne bi trebao biti sporan. Kako će se odvjetnik boriti protiv kolege kad se traži razlika između naplaćene i pripadajuće nagrade? ‘Vrana vrani oči ne kopa’. U tom je slučaju sve jasno, jer će sve biti prema zakonu, a društvo neće naplatiti razliku između naplaćene i pripadajuće nagrade, nego će platiti trošak odvjetniku koji je zastupao društvo u tužbi protiv odvjetnika.

Pravna infrastruktura favorizira odvjetnike, na štetu ponajprije pravnika u gospodarstvu. Odvjetnički lobby obilato koristi poziciju, nametnuvši takve izmjene pa čl. 27. sada glasi: ‘Odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba osigurava svakome pravnu pomoć u skladu sa zakonom’. Gotovo neprimjetno i bez većih reakcija u štampi i profesionalnom svijetu, laičkom oku nevažno, ali vrlo smišljeno s ciljem da odvjetništvo monopolizira svoj položaj na temelju Ustava.

I tada kreće ofenziva u smislu monopolja u zastupanju, koji na sreću nije uspio, ali je u velikoj mjeri ograničio slobodu zastupanja gospodarskih subjekata. U prilog tome govore i izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku (NN 117/03.) kada je, dodan novi članak 89 a) koji u st. 1. definira sljedeće: ‘Stranku kao punomoćnik može zastupati samo odvjetnik, ako zakonom nije drugačije određeno’, dok u st. 2. stoji: ‘Stranku može kao punomoćnik zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna.’

Dakle, odvjetnički monopol je predmeta spora veću od 50.000 kn se traži pravosudni ispit.

Neosporno je da odvjetnik ne može u gospodarstvu zamijeniti korporativnog pravnika jer je riječ o složenom poslu i širim interesima društva. Zapošljavanjem pravnika u gospodarstvu, društva iskazuju potrebu da osobu svog povjerenja imaju u društvu. Sva ta društva imaju neposredne koristi kako iz preventivnog djelovanja pravnika, tako i iz njihova angažmana u sudskim postupcima.

S obzirom na to da Udruga pravnika u gospodarstvu kao neformalni oblik organiziranja nije dosad uspjela polučiti veći uspjeh, osim na području obrazovanja, korporativni pravnici su se još 2005. okupili oko Inicijative za osnivanje komore pravnika u gospodarstvu, videći u Komori izlaz iz postojeće situacije.

Na godišnjem susretu u Opatiji 2005. Iniciativni odbor za osnivanje Hrvatske komore pravnika u gospodarstvu s HGK-om, HOK-om i Hrvatskim savezom udruga pravnika u gospodarstvu potpisao je i objavio Izjavu o položaju pravnika u gospodarstvu.

Potporu profesionalnom organiziranju pravnika u gospodarstvu do sada je dalo 500 pravnika zaposlenih u gospodarstvu.

Smatramo da zakonodavac koji priprema izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku mora voditi računa o interesima gospodarstva i nužno izbjeći nelojalnu utakmicu trgovačkih društava koja zapošljavaju pravnike u gospodarstvu i onih koje zastupaju odvjetnici na način da trgovačkim društvima priznaju pravo na trošak zastupanja korporativnih pravnika.

Imamo informacije da su kolege korporativni pravnici zbog nerazumijevanja Ministarstva pravosuđa vezano uza zajednički zahtjev za osnivanje komore pravnika u gospodarstvu, a s druge strane zbog nedovoljnog angažmana postojeće Udruge pravnika u gospodarstvu, odnosno Saveza udruga pravnika u gospodarstvu, krenuli u osnivanje Udruge korporativnih pravnika.

Inicijativa za osnivanje komore pravnika u gospodarstvu podržat će ih i pridružiti im se, u nadi da će zajedničko djelovanje dati kvalitetu. I kao što je i profesor Dika u članku objavljenom u Lideru rekao, zahtjevi Europske komisije traže reguliranje odvjetničke djelatnosti, ali i komparativno europsko pravo poznaje profesionalno organiziranje korporativnih pravnika i svjesno je ‘snage’ korporativnih pravnika.

Tome u prilog navodimo članak objavljen u European Lawyeru broj 67 iz travnja ove godine u kojem se navodi da je u Švicarskoj razvijena kultura korporativnih pravnika, postojanje velikih pravnih timova. Dr. Werlen, šef Pravne službe Novartisa iz Basela (koji inače u Švicarskoj zapošljava 100 korporativnih pravnika) kaže: ‘Korporativni pravni menadžment osigurava bolju uslugu i bolje cijene, a korporacijske pravne usluge postaju sve privlačnije dobrim pravnim stručnjacima s obzirom na to da se sve više posla obavlja u samoj korporaciji.’

Vjerujemo da sve nije uzalud, i da onih 500 pravnika koji su dali podršku Inicijativi i svi ostali to ipak nisu učinili uzalud.