Na domaćem bankarskom tržištu uskoro štedne banke i kreditne unije

Hrvatska narodna banka ovih je dana dobila zahtjeve ŠKZ-a o gašenju ili preoblikovanju u štedne banke ili u kreditne unije. HNB neće izlaziti s listom zahtjeva, nego će, tek kad pojedini zahtjev bude odobren, objaviti ime ŠKZ-a koji se preoblikovao u novu financijsku instituciju.

Bez obzira na rast kamatnih stopa na europskom tržištu, kamate u Hrvatskoj neće rasti – ponovilo je ovih dana nekoliko stručnjaka na domaćem tržištu. Iako takve tvrdnje nisu novost, svima koji imaju kredit nije previše ponovno čuti takvu poruku. Ipak od takvih prijetnji bit će poštedeni stambeni krediti, najtraženiji na tržištu, a oni potrošački mogli bi osjetiti lagane pomake na gore. U svakom slučaju, utješna vijest za građane koji su s krajem ožujka u domaćim bankama bili zaduženi 100,6 milijardi kuna, od čega se gotovo 40 posto odnosi na stambene kredite. No, bez obzira na to, pokazala je jedna druga analiza Hrvatske udruge banaka i Arhivanalitike, kamate u Hrvatskoj nisu više od onih u zemljama EU. One na stambene kredite niže su od kamata u pet zemalja EMU. Tako se htjelo dokazati da je utopija razmišljati i javno ljudima tvrditi da su domaći bankari lihvari. Dodatno i zato što su i naknade u nekim od tih zemalja znatno veće. No, upravo smo u nedavnom broju Investicijskog vodiča pisali o tome da takve tvrdnje možda i stojte, ali isto tako te zemlje imaju specijalizirane banke za stambene kredite koje svojim stalnim klijentima daju niže kamate – negdje i dva posto!

S vremenom bi povoljnije uvjete pri dobivanju kredita mogli na domaćem tržištu dobiti uredni platište, a što će se moći utvrditi kroz kreditni registar. Naime, nakon godina stalnih najava dio je domaćih banaka uspostavio Hrvatski registar obveza po kreditima, a iskustva iz drugih tržišta pokazuju da registri nikako ne otežavaju dobivanje kredita, nego baš suprotno, olakšavaju put do njih. No, koliko god bankari pokušavaju utješiti građane HROK-om, jer kreditno izvješće, kako kažu, neće biti dostupno ako klijent to ne želi, ipak oni koji su kasnili s kojom ratom ili su, pak, jamci takvoj osobi ne osjećaju dobre posljedice registra na svoja buduća zaduženja.

Domaće banke ostaju i dalje najjača domaća financijska snaga. Prema podacima za tri ovogodišnja mjeseca, domaće su banke ostvarile dobit od 1,17 milijardi kuna. Aktiva je počela na 314 milijardi kuna. Ništa čudno s obzirom na i dalje velik rast kredita, koji su u tri mjeseca ove godine porasli gotovo osam milijardi kuna.

A domaći će bankari i ostali stručnjaci financijskog tržišta uskoro krenuti u javnu raspravu o novom zakonu o financijskim institucijama, koji će zamijeniti postojeći Zakon o bankama. U tom će se zakonu, osim na poslovne banke i stambene štedionice, nadzor proširiti i na štedne banke. To će biti nove financijske institucije koje će se preoblikovati od dijela štedno-kreditnih zadruga, a koje su upravo ovih dana HNB-u predale zahtjev za njihovo preoblikovanje – u štedne banke ili kreditne unije. U svakom slučaju, na domaćem bankarskom tržištu uskoro se može očekivati i veći broj banaka od sadašnjeg, a potom i daljnji jači val preuzimanja.

Za trendom rasta bankarskog sektora ništa manje ne zaostaje fondovska industrija. Imovina fondova povećala se u četiri ovogodišnja mjeseca više nego u cijeloj prošloj godini – 8,8 milijardi kuna, na 24,8 milijardi kuna. Manje smetnje ovog su mjeseca osjetili fondovi koji ulažu na istočna tržišta, odnosno srbijansko, donekle uzdrmano političkom situacijom. Sve u svemu, možda takvi padovi prinosu nisu loši za ulagače, koji su ludo zaslijepljeni visokim prinosima istočnih tržišta. Ipak, rast prinosa je i dalje visok u domaćim fondovima, a u pojedinim dioničkim fondovima je i iznad 40 posto.

Trendovi rasta na burzi jačaju fondovsku industriju, ali i interes izravnih ulagača na burzu. Trgovanje i cijene dionica sigurno rastu, a cijelju su pozitivnu priču podigli i trojmeščni podaci poslovanja domaćih tvrtki uvrštenih na burzu. Takav rast cijena utjecao je i na indeks Crobex, koji je premašio razinu od 5.000 bodova.