Regionalna tržišta kapitala

Regionalna su tržišta kapitala potkraj travnja i u prvoj polovini svibnja većinom blago korigirana u odnosu na prethodno razdoblje. U korekciji su prednjačile Beogradska burza i oba tržišta u BiH. S druge strane, u Ljubljani optimizmu kao da nema kraja.

Glavni ljubljanski indeks SBI20 povećao se između 20. travnja i 17. svibnja 9,5 posto i prvi put prekoračio razinu od devet tisuća bodova. U prvom su planu bile dionice kranjske Save, koje su u promatranom razdoblju porasle čak 25 posto. Sve je to ostvareno uz više od tri milijuna eura prometa. Tržišna kapitalizacija najvrjednijega slovenskog holdinga tako se povećala na 786,3 milijuna eura. Njima uz bok stajale su dionice Telekoma Slovenije, koje su kao najlikvidnije izdanje s oko 15,5 milijuna eura vrijedne trgovine podigle vrijednost 10 posto. Tome su svakako kumovali uspješno širenje na Kosovo, kao i navodno skoro povezivanje s Islandskim telekomom. Rastom boljim od indeksa mogu se pothvaliti i Pivovarna Laško (18,95 posto), Mercator (17,14 posto) i Luka Koper (12,03 posto). Cijena Krkine dionice je, iako s visokim prometom, ostala gotovo nepromijenjena. Zanimljivo je da među deset najtrgovanih izdanja nema gubitnika. U dobrom je ritmu i dalje Aerodrom Ljubljana (+15 posto), iako je većina analitičara skloni reći da su dionice trenutačno znatno precijenjene.

Beogradska je burza početkom svibnja doživjela pravi rašomon, za što su najodgovorniji neriješeno političko stanje i neizvjesnost u vezi s formiranjem vlade. Kad je postalo izvjesno da dogovora o vladi neće biti i kad je Tomislav Nikolić preuzeo mjesto predsjednika Skupštine, vrijednost indeksa BELEX15 se u samo tri radna dana spustila 14,4 posto. Međutim, kad je do dogovora ipak došlo, stvari su se vratile u normalu pa se BELEX 15 u jednom danu povećao 11,4 posto, što je rekordni dnevni rast. Nema nikakve sumnje da takve velike dnevne fluktuacije samo potvrđuju tezu o plitkosti i krhkosti tržišta. Takva je volatilnost na razvijenijim tržištima gotovo nemoguća (osim u slučaju sloma). Zanimljivo je da je najtrgovani izdanje bilo dionicom Sojaproteina, koja je u promatranom razdoblju ostvarila promet veći od milijarde dinara uz rast cijene od 8,2 posto. To je ujedno jedino nebankarsko izdanje koje se uspjelo ugurati među pet najtrgovanih. AIK banka je nakon silovita rasta potkraj travnja doživjela bolno otreženje tijekom petodnevne korekcije, kad je izgubila gotovo cijeli rast ostvaren u travnju. Nakon toga je došlo do solidnog povećanja, ali epilog je pad cijene od 12,2 posto uz 900-tinjak tisuća dinara prometa. Sličnu je sudbinu, iako uz primjetno niži promet, doživjela i Privredna banka, koja je ipak na mjesečnoj razini izgubila 4,7 posto. Među bankama je i najistaknutiji dobitnik u ovom razdoblju – Banka poštanska štedionica, koja je više nego utrošila cijenu u samo deset trgovinskih dana. Cijena se opasno približila razini od 90 tisuća dinara, a sve je pratio i prosječan dnevni promet od solidnih 20-ak milijuna dinara.

Sva su tri indeksa Banjolučke burze korigirala vrijednosti, a među njima je najgoro prošao indeks investicijskih fondova FIRS, koji je spustio vrijednost velikih 12,6 posto.

Gotovo su sve najvažnije dionice stagnirale ili spustile cijene. Neriješena situacija u vezi s preuzimanjem Zarubežnjefta zaustavila je napredovanje izdanja iz naftnog sektora. Tako je Rafinerija ulja spustila cijenu 1,7 posto uz primjetno manji promet nego početkom godine. Rafinerija nafta u istom se razdoblju povećala 0,2 posto, ali također uz manji obujam prometa. Zato se u mlost investitora polako ali sigurno vraća Telekom Srpske, koji je uz prosječan promet iznad 200 tisuća KM podignuo cijenu 4,8 posto. Najugodnijim se iznenađenjem svakako mogu smatrati dionice Tržnice, koje su četiri tjedna uspjele povećati cijenu viših 20,5 posto pa se tržišna kapitalizacija kompanije popela na 66,8 milijuna KM. Sasvim izvan fokusa investitora izmaknule su se Željeznice RS-a, koje su se uz drastično manji promet u promatranom razdoblju spustile 10,1 posto. Među fondovima je, iako najtrgovani s prosječnim prometom od oko 280 tisuća, KM PIF Zepter spustio cijenu 6,5 posto pa se tržišna kapitalizacija spustila na 314,6 milijuna KM.

Na Sarajevskoj burzi korekcija je prijetila čak i više nego na BLSE-u, ali je početak svibnja ipak kratkotrajnom pozitivnom serijom vratio stvari na početak.

Najtrgovanije je izdanje bila Fabrika duhana Sarajevo, koja je, zanimljivo, i jedina među likvidnijima prkosila korekciji i onih dana kad je gotovo cijelo tržište bilo u crvenom. Rekordna je cijena od 400 KM postignuta 11. svibnja, ali idući su dani pokazali da će biti teško probiti tu psihološku razinu. Cijena je uz prosječan promet iznad pola milijuna KM porasla 3,9 posto.

U suprotnom je smjeru najviše putovao Bosnalijek, koji je u promatranom razdoblju pao ispod 70 KM. Cijena se spustila 8,7 posto iako je obujam trgovine bio tek nešto manji od Fabrike duhana. Relativno je stabilna bila Hidrogradnja, koja je u prometranom razdoblju podigla cijenu 1,4 posto, kao i BH Telecom. Na udaru je prodavatelja pojačano bio Energopetrol, koji se u jednom trenutku čak spustio ispod razine od 100 KM. No, kasnijim je usponom gubitak u promatranom razdoblju ipak sveden u normalnije okvire, pa je cijena korigirana 4,8 posto. Dosta je oscilirao i Energoinvest, međutim, gubitak je iznosio ipak podnošljivijih 2,9 posto.

Indeksi obiju crnogorskih burzi također su doživjeli laganu korekciju iako nije bilo dominoefekta pokrenutog iz Beograda početkom svibnja. Prosječan je promet bio na razini od oko 2,1 milijuna eura (Montenegroberza) i 1,1 milijuna (Nex berza). U fokusu je investitora bila Luka Bar, kojom je odrađeno 13-ak milijuna eura prometa.

Nakon uzleta potkraj travnja cijena je početkom svibnja prilično korigirana nakon što je objavljeno nekoliko informacija o stvarnim obvezama toga lučkog operatera. Odmah do nje bio je Kombinat aluminija, koji je imao promet od oko 11 milijuna eura, ali i rast cijene od 7,7 posto. Na meti investitora bio je nekoliko dana i Crnagoraput nakon što je objavljeno da je u vlasničku strukturu njegova vlasnika Strabaga ušao ruski milijarder Oleg Deripaska. Cijena je tako sredinom svibnja probila razinu od 12 eura, što je u odnosu na sredinu travnja rast od čak 33 posto.

Najveća je transakcija bila ona u kojoj je londonski fond Kapital Monte Cristo kupio deset posto dionica Rudnika uglja Pjevlja za 5,5 milijuna eura. Britanci su trenutačno i najveći pojedinačni investitori na tržištu kapitala u Crnoj Gori jer su već prije kupili udjele u Eurofondu i Kombinatu aluminija. Sve u svemu, najbolje su se držali fondovi koji su gotovo svi redom povećali vrijednosti.