Europski parlament upravo priprema odluku koja bi trebala legalizirati prikriveno oglašavanje na TV-u i u kinima. Iznimka su vijesti i emisije za djecu.
Hrvatska se prvi put sreća s tzv. prikrivenim oglašavanjem još sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad se stara zagrebačka Esplanada modernizirala da bi mogla ući u američki lanac hotela Intercontinental. Taj je lanac bio u sustavu divovskih zrakoplovne kompanije Pan American, koja je propala pod teretom gubitaka godine 1991. U vrijeme kad se šminkala Esplanada, a njen ondašnji direktor, legendarni Branko Jakopović uvodio nove standarde usluge i poslovanja, predstavnik Pan American za hotelski razvoj u Jugoslaviji Branimir Nuno Borić ovako je objašnjavao novinarima filozofiju svoje kompanije:
- ‘Mi ne dajemo oglase, niti plaćamo reklame. Umjesto toga reklamiramo se preko događaja (danas bismo rekli ‘evenata’) koji se održavaju u našem hotelu. Kad budete izvještavali s konferencija za tisak, raznih savjetovanja ili međunarodnih skupova, morat ćete reći i gdje se to dogodilo.
Za razliku od Intercontinetala, mnoge su druge tvrtke plaćale i još plaćaju svoje prikrivene oglase. Banalni je primjer boca s nekim sokom na stolu za kojim pred TV kamerama razgovaraju voditelj i njegovi gosti. U Hrvatskoj se na to nitko ne obazire, a voditelj čak brižno okreće etiketu prema objektivu. U većini je zemalja Evropske unije, međutim (iznimka je Austrija), to još zabranjeno. Kažemo još, jer Europski parlament upravo priprema odluku koja bi trebala legalizirati prikriveno oglašavanje na televiziji, u kinima, u sportskim prijenosima i sličnim prilikama.
