Biti na čelu organizacije kao što je Hrvatski oglasni zbor, sigurno nije jednostavno. Tu se isprepleću brojni interesi, mjerila su različita, u većoj mjeri prisutan i ‘autorski ego’, da ne nabrajamo i druge pojavnosti. Hrvatski oglasni zbor je krovna asocijacija oglašivačke industrije. Njegova uloga kao predstavnika te industrije u osnovi je nezamjenjiva. Međutim, HOZ nužno mora krenuti u korak s nekim novim trendovima koji će zahvatiti industriju oglašavanja. To znači da s jedne strane mora zadovoljiti sve veće potrebe svoga članstva, a s druge strane mora biti predstavnik industrije prema institucijama i drugim segmentima društva. O mjestu i ulozi HOZ-a i zadacima koji ga očekuju razgovarali smo s Tiborom Gojunom, predsjednikom HOZ-a.
-
Za postizanje tih ciljeva potreban je proces prilagođavanja. Može li ga HOZ početi i provesti? Transformacija HOZ-a mora se temeljiti na promjeni odnosa prema članstvu i njegovoj javnoj ulozi kao segmentu društva. U većini je europskih zemalja oglasna industrija prestižna djelatnost. U Hrvatskoj je, nažalost, u jednom razdoblju bavljenje oglašavanjem bilo čak i stigmatizirano.
-
Gdje su korijeni takva stava prema industriji oglašavanja? Industrija oglašavanja traži, prije svega, profesionalce. Kriteriji toga profesionalizma svakim su danom sve viši. Niz godina u Hrvatskoj imamo visoku razinu servisa industrije oglašavanja, što rezultira i brojnim prestižnim nagradama na međunarodnim festivalima i natjecanjima. U tom smislu HOZ čeka transformaciju da organizacijski, ali i svojim neposrednim aktivnostima – koje moraju biti svakodnevne, a ne samo vezane uz organizaciju FESTO-a – snažnije utječe na procese koji se odvijaju u industriji oglašavanja, kao i na one u odnosu prema drugim društvenim zbivanjima.
-
HOZ je organiziran po domovima. Kako oni funkcioniraju? Domovi kao predstavnici određenih segmenta industrije oglašavanja nisu dovoljno zaživjeli u neposrednim aktivnostima. Sada se postavlja pitanje jesu li dovoljno dobra organizacijska forma. To se posebno odnosi na Dom oglasivača ili Dom medija. Oni zbog vjerojatno različitih interesa nisu pravi iskaz aktivnosti i interesa tih segmenata. To upozorava na činjenicu da ta ‘domovska organizacija’ kao klasičan delegatski predstavnik nije najpogodniji oblik za današnje vrijeme. Trebalo bi je zamijeniti novom organizacijskom strukturom koja bi prije bila iskaz određenih promjena i potreba.
-
Kako zamišljate taj, kao što kažete, potrebni iskorak? To mora inicirati HOZ kao krovna organizacija u kojoj se spajaju svi segmenti industrije oglašavanja. Nadam se da ćemo prve korake u vezi s tim napraviti već ove godine. Bit je da bismo iz pojedinačnih interesa pojedinih segmenata morali doći do spoznaje o zajedničkim interesima. I to ne samo u vezi s FESTO-om nego i u drugim aktivnostima. Ujedinjavanjem ukupnih aktivnosti bili bismo mnogo učinkovitiji i u struci, ali i prema vanjskim čimbenicima i tako pridonijeli snažnijoj afirmaciji i promjeni percepcije i odnosa prema industriji oglašavanja.
-
FESTO, nacionalni festival oglašavanja, jedna je od važnih aktivnosti koje provodi industrija oglašavanja. Kakva je uloga toga festivala? FESTO je na neki način javni predstavnik industrije oglašavanja, i to u dva segmenta: prvi je nacionalni natjecateljski festival u kategoriji kreativnih radova; s druge strane, to je uvijek stručni susret, uz određena predavanja i edukaciju. U nekoliko posljednjih godina izašli smo iz hrvatskih okvira, ne samo s obzirom na predavače i sudionike, nego i s obzirom na položaj gostiju koji dolaze.
-
Koja su obilježja ovogodišnjega FESTO-a? Kad je riječ o sadržaju, prvi pogled nema velikih promjena. Novost je promjena termina zbog čega će natjecateljski dio obuhvatiti radove samo kraćega dijela godine, ali smo iznimno zadovoljni brojem i kvalitetom prijavljenih radova. Promjena termina pokazuje da želimo veću posvećenost FESTO-u i događajima oko festivala. Kad je o tome riječ, slušali smo i bilo industrije, koja smatra da je mnogo bolje održavati FESTO u proljetnom terminu. Nastojimo da Festival sadržajno sve više zrcali aktualnosti, ne samo industrije oglašavanja nego i društveno-ekonomske scene, a prije svega interese korisnika naše industrije. Ove ćemo se godine u tom dijelu baviti izborima, i to u širem smislu. Osigurali smo vrste predavače i ljude koji su neposredno sudjelovali u izbornim strategijama i kampanjama u drugim zemljama. Njihova iskustva sigurno će pridonijeti boljem pozicioniranju naših agencija i članstva u cjelini u predstojećim izbornim marketinškim aktivnostima i komunikaciji.
-
Sve su češći glasovi da FESTO treba profesionalizirati? To je na određen način cilj koji smo zacrtali. Za to postoje prije svega pragmatični razlozi. Željeli bismo da FESTO funkcionira cijele godine. Direkcija FESTO-a trebala bi pripremati festival, ali, još važnije, osigurati produljene efekte festivala u praksi. Ta ideja počiva na ekonomskim elementima, što znači da moramo osigurati i novac da takva direkcija može funkcionirati cijelu godinu. I promjena termina je u toj funkciji. Nadamo se da ćemo za FESTO 2008. imati određenu profesionalnu infrastrukturu u sklopu industrije oglašavanja. FESTO je dijete HOZ-a i ne mislimo da ono može odlutati drugamo. Pritom je neosporno da taj sustav treba biti posve profesionalno postavljen i da aktivno funkcionira cijelu godinu. To je ključni potez koji moramo napraviti da Festival podignemo na višu razinu. Nama je, međutim, ipak temeljni cilj da njegovi odjeci zažive, da budu šire i dugoročnije prisutne njegove poruke i učinci, a ne da njegova uloga završi dodjelom godišnjih nagrada. U tom smislu mnogo očekujemo od buduće profesionalizacije Festivala.
