Završni račun hrvatskoga gospodarstva za prošlu godinu

Povećanje novozaposlenih u malim tvrtkama bilo je 9,8 posto veće nego u 2005. godini. Malo gospodarstvo postaje sve propulzivnije, ali nikako ne može biti glavni pokretač gospodarskog razvoja.

No bez obzira na to, do prije nekoliko godina na takav se korak nije moglo odlučiti mnogo osoba, dok se taj trend posljednjih godina mijenja, što ipak upućuje na stvaranje poduzetničke klime. Prije tri godine na svakog stotog radno sposobnog tek se svaki četvrtdeset upustio u poduzetništvo, dok se prema podacima za prošlu godinu na taj potez odlučila svaka 12. do 13. radno sposobna osoba, kaže pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Bračić.

Prema Fininim podacima za prošlu godinu, u poduzetništvu je malih bilo 76.588, što je 9,3 posto više nego godinu prije, a u odnosu na 2003. godinu to je porast od 15,1 posto. Broj srednjih tvrtki porastao je u godinu dana 9,5 posto, na 1.480, a u posljednje tri godine njihov se broj povećao 22,5 posto. Najviše je pak novootvorenih tvrtki bilo među velikim poduzetnicima. Na kraju prošle godine bilo ih je 441, odnosno 16,4 posto više nego godinu prije, a u odnosu na tri posljednje godine 28,1 posto više.

Ukupno su u prošloj godini poduzetnici ostvarili prihod od 593,14 milijardi kuna, što je 13,2 posto više nego 2005. Istodobno su zabilježili 11,3 posto veće rashode – 566,387 milijardi kuna. Neto dobit domaćega gospodarstva bila je u prošloj godini 24,37 milijardi kuna, što je oko 2,9 milijardi kuna, odnosno 14 posto više nego na kraju 2005. Kako su industrije točno pridonijele porastu dobiti, ne navodi se. Tek, 84,2 posto dobiti ostvarili su obveznici poreza na dobit, banke i štedionice 14,4 posto, a društva za osiguranje 1,4 posto.

Samo udjel malih poduzetnika u ostvarenju neto dobiti iznimno raste, s negativnih 0,3 posto 2003. godine na pozitivnih 26,6 posto prošle godine. U istom im je razdoblju rastao udjel u dobiti, ali i gubicima. Isto trend pokazuju i srednje tvrtke, dok se udjel velikih poduzetnika u gubicima smanjuje, ali i ostvarenoj dobiti, te tako i neto dobiti.

Financijske su institucije u prošloj godini ostvarile dobit nakon oporezivanja u iznosu od 3,6 milijardi kuna, što je povećanje od 1,2 posto u odnosu na godinu prije, ali im je zato neto gubitak porastao 77,7 posto, s 56 na 99 milijuna kuna, ponajprije zbog banaka i štedionica u stečaju, ali i triju stambenih štedionica koje su imale gubitak.

Iako se Vlada posljednjih dana iznimno hvali podatkom o ostvarenoj dobiti u gospodarstvu, kroz malo gospodarstvo, barem to pokazuju podaci, postaje sve propulzivniji dio gospodarstva, ali nikako ne može biti njegov glavni pokretač, zaključuju analitičari. Samo veliki imaju snagu proizvesti i izvesti onoliko proizvoda koji će biti vidljivi u gospodarskoj slici i koji će popraviti sliku velikog deficita platne bilance.

Malo je poduzetništvo ključno za otvaranje novih radnih mjesta, ali ono nema kapital i nije nositelj izvoza – kaže Kalodera. A upravo su problemi nezaposlenosti, slabog izvoza i vanjskih dug najvažniji domaći problemi, koji se moraju riješiti, a u tome mogu glavnu riječ voditi veliki, ali uz pomoć malih.

Razlog razvoja malog poduzetništva i otvaranja radnih mjesta u tom dijelu gospodarstva leži i u smanjenju broja zaposlenih u državnim tvrtkama, jer ako njima ide loše i otpuštaju radnike, pojedinci pokušavaju pokrenuti privatni posao – kaže analitičar Ante Babić. A na to se odlučuju i zato što su uvjeti poslovanja i plaćanja bolji nego prijašnjih godina te zato što tržište posljednjih nekoliko godina raste stopom od 5 posto, što otvara više mogućnosti za outsourcing, pa čak i za to da i neke male tvrtke koriste uslugama drugih malih tvrtki u outsourcingu.

A razvoju malih i srednjih zacijelo su pridonio i razne kampanje Ministarstva gospodarstva, čiji programi uključuju i poticajna sredstva. Iako je ove godine u proračunu namijenjeno skromnih 129 milijuna kuna poticaja, interesa ipak ima.

Dosad je pristiglo 3.600 zahtjeva, a sigurno smo da će ih do 10. lipnja biti i do 5.000, dokad smo produljili rok zaprimanja zahtjeva – kaže Bračić. U prošloj godini 24 posto potpora bilo je namijenjeno novim tehnologijama, a slijedili su poticaji za marketinške aktivnosti.

Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Alpro, korisnik je potpore Ministarstva. Dobro su došle, no pokrile su mi tek oko 10 posto troškova izlaganja na sajmovima izvan zemlje – tvrdi Viduk.

I upravo se zato ti mali poduzetnici koji ulažu u proizvodnju pitaju kolika je važnost 129 milijuna kuna namijenjenih njima, koji mogu proizvesti i izvesti robu, u odnosu na 5 milijardi kuna koja su dobila brodogradilišta, a ipak su završila u gubicima.

Mali broj proizvodnih malih poduzetnika s kojima smo razgovarali kaže da ih statistika ne može uvjeriti u već za njih potvrđenu činjenicu da smo mi trgovačka, a ne poduzetnička nacija.

To čak ne mogu ohrabriti ni podaci o rastu proizvodnih tvrtki koje rade po principu ‘uvoz – prerada – izvoz’. Premalo je domaćih malih tvrtki koje samostalno razvijaju svoj proizvod, a koje bez obzira na sve napore države da razvije malo poduzetništvo još ne osjećaju da je tome tako. Smatraju da bi se država trebala zalagati za razvoj proizvoda, a ne novih tvrtki.

Zato se upravo i postavlja pitanje iščitavanja statističkih podataka – trebamo li se zadovoljiti povećanjem broja tvrtki i što uopće taj podatak skriva? Čemu velik broj tvrtki ako nema novih proizvoda i brendova? Zato što je najveći dio malih tvrtki ponajprije registrirano za uslužne djelatnosti. A da velik dio tvrtki uistinu nema što pokazati, uvjerit ćemo se posjetimo li sajmove, uključujući i onaj zagrebački, na kojima su sve manje zastupljene domaće tvrtke.

Dodato se skreće i pozornost na to koliko je registriranih tvrtki uistinu i aktivno, jer računice pokazuju da je njih oko 20 posto registrirano iz skrivenih razloga.