Pojedinac danas sigurno može realizirati stotinjak online transakcija na godinu koje je donedavno trebao predavati i potpisivati na šalteru. Mjesta za napredak ima te možemo reći da ispunjavamo sve potrebne preduvjetne koje je od nas zahtijevala Europska unija.
-
Kako objašnjavate toliko zanimanje za konferenciju? – Konferencija je obuhvatila aktualne ICT teme, i to od outsourcinga, obrade i upravljanja dokumentima, organizacije i digitalizacije arhive do generiranja i primjene elektroničkog potpisa i isprave. Moram priznati da smo zbog toga očekivali velik odaziv, ali je konačni broj sudionika ipak premašio naša očekivanja. To što se toliko ljudi zanima za tu problematiku, govori da je e-poslovanje aktualno u poslovnom svijetu.
-
Zašto se tek sada, s nekoliko godina zakašnjenja, aktualiziralo zanimanje za e-poslovanje? – Klasično poslovanje već dugo prevladava u svijetu i vjerojatno će situacija još dugo biti ista. No, uz klasično poslovanje ima mnogo prostora za suvremeno poslovanje utemeljeno na suvremenoj tehnologiji. Obavijest postaje i tako se treba postaviti u poslovanju te, naravno, postupno raditi na tome da se s klasičnog prijede na suvremeno poslovanje.
-
S obzirom na globalnu situaciju, gdje vidite Hrvatsku u kontekstu e-poslovanja? – Za razliku otprilike nekoliko godina, situacija u Hrvatskoj po boljšala se pa trenutačno imamo nekoliko kvalitetnih servisa kao što su, primjerice, HITRO.HR, e-REGOS, e-PDV, e-carina, e-mirovinsko. Pojedinac danas sigurno može realizirati stotinjak online transakcija na godinu koje je do nedavno trebao fizički predavati i potpisivati na šalteru. Umjesto toga transakcije može uz FINA-in certifikat i digitalno potpisati.
Mjesta za napredak ima te možemo reći da imamo sve potrebne preduvjetne koje je od nas zahtijevala Europska unija.
-
Tko bi nam trebao biti uzor? – Prije svega skandinavski države, koje su najdalje otišle kad je riječ o e-poslovanju. Primjerice, jedna od skandinavskih država je donijela odredbu kojom propisuje da se svi računi prema državnim institucijama umjesto klasičnim načinom šalju elektroničkim kanalom. Za one koji ne posjeduju računalo, država je unutar institucije otvorila ured koji papirnate račune skeniraju i ubacuju ih u sustav. Što je time dobila? Klijenti su zadovoljniji jer sve poslove obavljaju brže, a država je uštedjela vrijeme i novac koji bi joj bio potreban za skladištenje gomile papira.
