Ericsson Nikola Tesla isplatio najveću dividendu – 320 kuna po dionici

Isplata dividendi ovisi o vodstvu tvrtki, čiji su članovi često i vlasnici. Stoga, za razliku od prakse u drugim državama, mali dioničari nemaju pravo glasa o visini dividende.

Zarada na dionicama na domaćem tržištu velika je, pa se velik dio dioničara i ne obazire na dividendu. No, velik se dio njih i ne može do kraja izjasniti s obzirom na to da je u domaćim kompanijama vlasnik jedna osoba ili tek nekoliko njih koje donose odluke i koje u sjenu bacaju interese manjih dioničara. Odnos prema dioničarima u Hrvatskoj znatno zaostaje od onoga na razvijenim zapadnim tržištima i na neki način dioničar koji i pokušava skrenuti pozornost nepravilnosti, mogućnost boljeg poslovanja ili mogućnost isplate veće dividende mora od takvih namjera odustati jer mu se daje do znanja da takvu dionicu može i prodati. U drugim je državama glas dioničara mnogo utjecajniji.

Već ulagač koji ima jedan do dva posto vlasništva može upozoriti na željene korekcije u poslovanju i njegova se riječ poštuje – kaže predsjednik Uprave ICF Investa Igor Noršić. Na razvijenim je tržištima kapitala vlasništvo u kompanijama, naime, disperzirano, a utjecaj, primjerice jednog fonda koji ima tek dva posto vlasništva u kompaniji, velik je, posebice ako svoje mišljenje još podijeli s manjim dioničarima koji su u većini, ali nisu homogeni. Primjerice, u domaćim su kompanijama fondovi ‘gosti’, dakle, bez ikakva utjecaja na poslovanje tvrtki u kojima ionako odluke donosi jedna osoba, koja je često i vlasnik.

No, to ne mora biti samo pojedinac, jedan ili njih nekolicina, nego i država. Primjerice, država još ima većinski udjel u Ini i T-HT-u i vidljivo je da isplata dividende ovisi o njima. Primjerice, T-HT je prethodnih godina gotovo cijelu dobit usmjeravao u dividende, a ove je godine odlučeno da se od rekordne dobiti od dviju milijardi kuna tek deset posto isplati u obliku dividende. Preostalih 1,8 milijardi kuna ide u zadržanu dobit, i to, kako se nagada, zbog povećanja vrijednosti kompanije prije skore privatizacije. S druge strane, pak, nagada da je odluka o isplati dividende u Ini od 13,08 kuna po dionici predizborni potez jer se očekivalo da će ta tvrtka zbog zacrtanih investicija i pokrića gubitaka iz prethodnih godina zadržati dobit.

Inače, prema ocjeni većine sudionika na tržištu domaće se kompanije ponašaju različito kad je riječ o isplati dividendi. Primjerice, ima kompanija u kojoj je jedan veći vlasnik koji nema zahtevane ciljeve ulaganja, ali istodobno nije darežljiv u isplati dividendi, što se kosi s razmišljanjem ulagača. Naime, nema smisla da se novac zadržava u tvrtki i da ga se zatim, što čine vodstva nekih tvrtki, uloži u fondove ili na tržište kapitala, odnosno da se ‘igraju’ na tom tržištu. Neke su tvrtke, primjerice, izdaje obveznice da bi prikupile novac koji su zatim uložile na burzu. Ako tvrtke ne znaju stvoriti vrijednost za dioničare, trebale bi isplatiti dividendu dioničarima kojim bi se oni zatim mogli ‘igrati’ na burzi, smatraju ulagači.

Kao svijetli primjer brige o dioničarima mnogi sudionici tržišta izdvajaju Ericsson Nikolu Teslu. Ta će tvrtka ove godine isplatiti dividendu od 320 kuna po dionići, koja je i najveća među domaćim kompanijama. No, isto joj je tako najveći i dividendni prinos. Ipak, ta kompanija prethodnih godina nije bila toliko široke ruke u raspodjeli dobiti dioničarima, pa je zatrago ove godine isplatila dividendu od neraspoređene zadržane dobiti iz prethodnih godina. Među većim je dividendama i ona Zagrebačke pivovare od 238 kuna, a i znatan je i njezin prinos.

Pivovare isplaćuju dobru dividendu jer su se etablirale na tržištu i velik dio njih nema potrebu za novim investicijama – kaže direktor investicijske kuće Interfinance Denis Fudurić.

Poduzeća kojima kapital treba za rast i razvoj često ne isplaćuju dividendu ili je ona simbolična – kaže Fudurić. Naime, kad kompanija namjerava investirati, ni dioničari ne očekuju preveliku nagradu kroz dividendu jer se podrazumijeva da će svaka investicija i povećati vrijednost kompanije, pa tako i njihova udjela u njoj. Zoran Ilić iz Ilirike Investments zato napominje da dividenda i nije ključan pokazatelj o pojedinom poduzeću. Važna je i kapitalna dobit, kaže direktor investicijske kuće To One Josip Galinec.

Kad je riječ o zrelim kompanijama, dobro je isplatiti dividendu da bi se zadovoljili dioničari, što je praksa na stranim tržištima – kaže savjetnik Željko Perić. Posebno je takva situacija s blue-chip dionicama. U prosjeku strane kompanije od 30 do 60 posto neto dobiti izdvajaju za dividende – kaže Perić i nastavlja: Kod nas su ti omjeri znatno manji. Nadalje, vani je praksa i da se dividenda isplati u slučaju pada cijene dionice ili rasta manjeg od očekivanja ili, pak, u slučaju viška gotovine, da se ponudi mogućnost otkupa vlastitih dionica.

Da bi došlo do takve situacije u Hrvatskoj, trebat će čekati da se tržište razvije, u čemu će ulogu prije svega imati disperziranija vlasnička struktura.