Piše: Ivica Grčar

U sve žešćem konkurentskom sučeljavanju računovodstvenih časopisa (RRIF, RIF, RIPup i Financije i porezi) ima i nekorektnih srazova. Miroslav Buzadžić, suvlasnik i direktor RRIF-a, upozorio je da časopise RIF i TEB-ov Financije i porezi smatra lojalnim konkurentima, ali RIPup doživljava neolojalnim konkurentom zbog njegovih dampinških cijena.

Slično misle i u RIF-u, iz kojeg su nam dostavili kopije tekstova objavljenih RIPupu prepisanih iz prije objavljenih stručnih članaka u RIF-u. A s obzirom na to da u časopisu RIPup objavljaju tekstove koji su rezultat tuđeg rada, mogu se prodavati jeftinije bar za razliku između honorara pravim autorima i iznosa ‘nagrađa’ isplaćenih za prepisivanje.

Ferdo Spajić, glavni urednik časopisa RIF, kaže da su izdavači RIPupa namjerno tempirali datum svojeg izlaženja sredinom mjeseca da bi stigli prepisati što im zatreba iz ostalih časopisa koji izlaze početkom mjeseca.

Najnoviji je primjer prepisivanja članak objavljen u RIPupu br. 5/07 pod naslovom ‘Porezni aspekti kamata i pozajmica’, koji je potpisao Milivoj Friganović. Taj poduži tekst, u kojem se ne navode izvori, prepisan je iz više prije objavljenih knjiga ili članaka u drugim časopisima, i to primjenom kombiniranih tehnika, malo doslovog prepisivanja, malo prepirčavanja. I naslov je uz neznatne izmjene prepisan jer je u RIF-u 5/06 prošle godine objavljen stručni članak Danice Lončar-Galek pod naslovom ‘Računovodstveni i porezni aspekti pozajmica’. A doslovno su u istom članku objavljenom u RIPupu prepisani pojedini odlomci iz stručnih članaka Ivana Idžošića objavljenih u časopisu RIF 6/06 pod naslovom ‘Ugovorne kamate – utvrđivanje i oporezivanje’, zatim iz RIF-a br. 5/06 pod naslovom ‘Zatezne kamate – utvrđivanje i oporezivanje’ itd.

Slično je i u RIPupu br. 12/06 objavljen tekst koji je potpisala Ljubica Lekić pod naslovom ‘Liberalizacija depozitnih poslova’, a koji sadrži doslovno prepisane odlomke iz stručnih člana Slavice Pezer-Blečić objavljenih u RIF-u br. 8/06 i 6/05 pod naslovom ‘Liberalizacija depozitnih poslovanja nerezidenata’.

U redakciji imamo i fotokopije članaka Nade Petrović ‘Računovodstvo prodaje robe i proizvoda u komisiji’ te ‘Odobrenja i popusti u trgovackoj djelatnosti’ objavljenih u RIPupu br. 11/04 i 9/04, koji su prepisani iz trećeg izdanja knjige ‘Hrvatski zakon o PDV-u’ objavljene 1999. u izdanju Hrvatske zajednice računovoda.

Ljubica Lekić se, nadalje, neovlašteno koristila u RIPupu br. 5/07 u tekstu ‘Nadzorne knjige’ dijelovima teksta Slavice Pezer-Blečić objavljenima pod istim naslovom u RIF-u br. 11/06 (preslike izvornika i plagijata s označenim prepisanim dijelovima svih tu spomenutih tekstova u našoj su redakciji).

Zamolili smo za komentar Igora Milinovića, direktora časopisa RIPup, koji na naše iznenađenje uopće nije krio da su pojedini napis objavljeni u RIPupu zapravo prepisani bez navođenja izvora. Milinović je rekao:

• Ne možemo kontrolirati sve suradnike koji za nas pišu, kao ni to jesu li u svojim člancima naveli izvore kojima su se koristili. Suradnici čije tekstove objavljujemo nositelji su autorskih prava i prema Zakonu o autorskim pravima za eventualnu štetu koja bi nastala odgovara suradnik, a ne izdavač časopisa. Objavljujemo tekstove 200-tinjak suradnika i mi ih jednostavno ne možemo sve kontrolirati. Prije su nam isto prigovorili iz RRIF-a, a prigovoreno je prepisivanje osobi koja je djelatnik Porezne uprave. Mi smo kolegama iz RRIF-a odgovorili neka se obrate toj osobi jer doista ne stignemo kontrolirati sve suradnike. Eto, i Milivoj Friganović je djelatnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, tako da se treba njemu obraćati. Sve je to stvar suradnika i suradnici su prema Zakonu o autorskim pravima odgovorni za svoje tekstove – naglasio je Milinović.

Netočna je, međutim, Milinovićeva tvrdnja da je samo plagijator odgovoran za krade tuđeg teksta. Osim plagijatora, eventualnu naknadu štete, prema Zakonu o medijima i Kaznenom zakonu, mora snositi i izdavač koji je objavio plagijat, osobito ako je riječ o izdavaču koji često objavljuje plagijate. Izdavač ne može biti amnestiran od odgovornosti za tekstove objavljene u njegovim izdanjima neovisno o tome je li znao za moguću štetu ili nije.

A oštećeni autori i izdavači čiji su tekstovi ukradeni sami moraju sudskim putem zaštiti svoja autorska i izdavačka prava. Hrvatska je napokon ove godine skinuta s međunarodne crne liste zemalja u kojima se tolerira krada tudi autorskih prava.